HAG - Svjedok optužbe Radomir Nešković izjavio je danas na suđenju Radovanu Karadžiću pred Tribunalom u Hagu da su srpske vojne vlasti na Grbavici 1992. mogle lako uhapsiti Veselina Vlahovića zvanog Batko, koji je počinio teške zločine nad nesrbima, ali to nisu učinile.
U to vrijeme Nešković je bio predsjednik kriznog štaba u opštini Novo Sarajevo, u kojoj je Grbavica, i visoki zvaničnik Srpske demokratske stranke.
Nešković je Vlahovića nazvao "naoružanim čudovištem" i "patološkim tipom" koji je "terorisao stanovništvo".
"On je učinio mnogo zla. Kad biste noću naišli na njega, ne biste znali da li će vas pozdraviti ili ustrijeliti. Srbi su ga se klonili, a Muslimani i Hrvati su od njegovog imena strepili", kazao je svjedok.
Karadžić, koji se brani sam, sugerisao je, tokom unakrsnog ispitivanja, da je Vlahović djelovao sam, ali je Nešković uzvratio da je Vlahović "morao biti pripadnik neke jedinice".
Na Karadžićevu napomenu da je mogao biti pripadnik paravojske, svjedok je odgovorio da "paravojne formacije tada na Grbavici nisu mogle opstati, morale su biti vezane za vojsku".
Nešković je posvjedočio da je Vlahovića pokušavao da uhapsi jedino komandant vojne policije Simo Šipčić, dok su "ostali organi bezbjednosti bili pasivni".
Vlahović se, međutim, vraćao na Grbavicu i nastavljao zlodjela, rekao je svjedok, sugerišući da ga je možda štitio "neko iz organa bezbjednosti".
"Da li je bilo lako Batka uhapsiti", pitao je Karadžić.
"Da. Batko je mjesecima činio nedjela, a vojna policija mogla ga je uhapsiti kad je htjela. Imala je vojno tužilaštvo da ga optuži i vojni sud da mu presudi", naglasio je Nešković.
Na Karadžićevu sugestiju da je Vlahović "pobjegao kad je čuo da je napravljen plan za njegovo hapšenje", svjedok je odgovorio da za to nije čuo i ponovio da je Vlahović "mjesecima terorisao stanovništvo".
Vlahovića je prošle godine uhapšen u Španiji i izručen u BiH, gdje očekuje suđenje za ratne zločine.
Svjedok Nešković je ponovio i da su Muslimani u avgustu 1992. bili protjerani sa Grbavice.
Tadašnji lider SDS pitao je svjedoka i da li je progon Muslimana i Hrvata i njihovo uništavanje kao etničkih grupa bilo politika te partije.
"Što se tiče Glavnog odbora i Izvršnog odbora SDS - apsolutno ne. Šta su po opštinama radili lokalni funkcioneri, ne znam, trebalo bi razmotriti pojedinačno, jer su i situacije bile različite", glasio je odgovor Neškovića.
Upitan da li je ikada čuo Karadžića kako sugeriše da je cilj progon nesrba, svjedok je naglasio i da dokumentom "Varijanta A i B", koji je Karadžić "promovisao" pred predsjednicima srpskih opština u decembru 1991, "nije bio predviđen progon, nego potčinjavanje Muslimana i Hrvata srpskoj vlasti".
"Vaš stav bio je da se Muslimani i Hrvati zadrže u Jugoslaviji po svaku cijenu. To je bio osnovni cilj vaše politike, ali oni su imali legitimnu želju da napuste Jugoslaviju. Stav je bio da se oni prisile da ostanu u Jugoslaviji, a ako neće, onda da se potčine srpskoj vlasti", rekao je Nešković.
Po njegovim riječima, druga dva naroda u BiH nisu željela da se opštine dijele na nacionalnoj osnovi i da je to dovelo do sukoba.
Nešković je završio svjedočenje, a u nastavku procesa Karadžić je nastavio sa unakrsnim ispitivanjem vještaka optužbe Patrika Trejnora.
Bivši predsjednik RS optužen je za genocid u Srebrenici i još osam opština; za progon Muslimana i Hrvata širom BiH; terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje osoblja UN za taoce, 1992-95. godine.