SARAJEVO – Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH obišao je danas Arhiv Bosne i Hercegovine koji je teško stradao u požaru 7. februara u Sarajevu, kada su demonstranti pokušali zapaliti zgradu Predsjedništva BiH, te istakao kako paljenjem Arhiva BiH načinjena najveća šteta građanima cijele BiH, ali i šire.
„Nije poznato da se ovo desilo i jednom arhivu na ovim prostorima u svim nesrećama koje su zadesile region. Treba reći da, ni u posljednjem ratu, ni u dva svjetska rata, arhivska građa koja se nalazila u ovom prostoru, i kad tu nije bio Arhiv, nikada nije oštećena“, objasnio je Radmanović. Zahvalio se radnicima koji su vrijedno radili i čuvali arhivsku građu, te je pozvao arhivske radnike u cijelom svijetu da pomognu Arhivu BiH. Posebnu zahvalnost uputio je UNESCO-u koji će poslati pomoć kako bi se sačuvalo ono što je moguće spasiti.
„Nemjerljiva je šteta koja je nastala. Nestali su spisi Zemaljske vlade, Drinske banovine Fond ljudskih prava, zajedničkog Ministarstva finansija.Nažalost, ovdje je nestala najvrijednija arhivska građa u BiH, ali možda i u regionu“, rekao je on.
Na upit novinara da prokomentariše kako se vrijedna građa mogla čuvati u holu Predsjedništva BiH, Radmanović je objasnio da se teško sad mogu osuđivati oni koji nisu obezbijedili kvalitetniji prostor, te da je tako bilo i u ranijem periodu.
„Između dva svjetska rata ovdje je ostala vrijedna arhivska građa koja nije ni dirnuta. Bila je sigurna u ovim podrumima. Ovaj događaj pokazuje nam, da bi svi trebali da se pobrinemo za jednam ozbiljniji prostor“, istakao je Radmanović.
Dodao je kako veliki broj građana Sarajeva, a među njima i jedna dio političara nije znao da se tu nalazi Arhiv BiH.
Rekao je da ne može govoriti o tome ko je odgovoran za dešavanja proteklih dana zbog toga što rukovodstvo BiH; Predsjedništvo, Savjet ministara i Parlament nisu raspolagali bilo kakvom informacijom da se priprema ili da bi moglo doći do ovakve situacije. Poručio je da su u ovom trenutku demonstracije samo u dijelu FBiH, te da ih u RS nema, kao što ih nema ni u kantonima gdje je hrvatska većina.
Na pitanje da li paljevina Arhiva ima vezu sa obilježavanjem 100. godišnjice od početka Prvog svjetskog rata, istakao je da mu je tako nešto teško potvrditi. „Tačno je da se vode rasprave oko Prvog svjetskog rata, te da ih više vode političari nego istoričari. Taj posebno izdvojeni dio građe oko Gavrila Principa i procesa koji se vodio ovdje, nije stradao u potpunosti. Međutim, tek će arhivski radnici da vide šta tu sve nedostaje, trebaće godine da se sve utvrdi“, rekao je Radmanović.
Totalna šteta u Fondu ljudskih prava
Šaban Zahirović, direktor Arhiva BiH je istaknuo da je totalna šteta pričinjena na Fondu ljudskih prava, gdje je potpuno izgorjelo 15.000 dosijea.
„Postupak utvrđivanju stvarne štete je u toku“, rekao je Zahirović.