LONDON - Dan uoči Samita lidera zemalja NATO-a u Londonu, na kojem će biti obilježeno 70 godina od njegovog osnivanja, a kojem će prisustvovati i "Nezavisne novine", održano je nekoliko skupova na kojima je bilo riječi o budućnosti Alijanse.
O BiH nije bilo mnogo riječi, dijelom zato što još nije poslat u Brisel dokument o programu reformi, a dijelom i zbog toga što su lideri zemalja članica preokupirani strateškim pitanjima koja se tiču same uloge i budućnosti Alijanse.
Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije iz BiH, kaže da godišnjica neće moći biti slavljenička zbog disonantnih tonova od strane pojedinih lidera, prevashodno o "moždanoj smrti" Alijanse.
"Makronova nedavna izjava o 'mrtvom mozgu' NATO-a, pravednija raspodjela troškova između NATO članica, turski stavovi u Siriji i zaštita baltičkih zemalja, izazovi za NATO koje predstavljaju Rusija i Kina, svakako su teme koje će dominirati tokom diskusije najviših zvaničnika NATO-a", rekao je on za "Nezavisne".
Činjenica da se ne govori o BiH i njenom slanju Programa reformi za Hadžovića ne predstavlja iznenađenje.
"Iluzorno je očekivati da će BiH biti predmet neke rasprave NATO članica tokom Samita u Londonu. Moguće je da će u nekoj formi izjave tokom rasprave pozdraviti nagovještaj formiranja vlasti u BiH i dostavljanja pomenutog dokumenta, koji će svakako biti predmet analize i donošenja stava u kojoj mjeri isti zadovoljava formalne kriterije za aktivaciju Akcionog plana za članstvo", rekao je on.
Dodao je i da su zbog ozbiljnosti pitanja kojima se lideri NATO-a bave u Londonu odnos i saradnja s BiH u ovom trenutku manje važni, te da je izvjesnije da će se BiH NATO baviti na nižem nivou, odnosno na nivou ambasadora stalnih predstavnika u sjedištu NATO-a.
Na naše pitanje koliko je izvjesno da se nađe rješenje unutar BiH o sudbini odnosa BiH i NATO-a, Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, kaže da je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, podigao pregovarački ulog. U praktičnom smislu, kako je rekao "Nezavisnim", to će značiti da je dogovor moguć samo ako političari u Sarajevu prihvate RS kao ozbiljan faktor u donošenju konačne odluke.
"Kada su pre 14 godina formirane Oružane snage BiH, činilo se da je odbrambeni domen postavljen čvrsto na državni nivo i da su entiteti izgubili značaj i uticaj. Sada problem ANP-a pokazuje da RS želi da odlučuje o političkim temama i kada se radi o odbrani", ocijenio je on.
Inače, dvodnevni skup počeo je juče ujutro radnim doručkom Jensa Stoltenberga, generalnog sekretara NATO-a, i Donalda Trampa, američkog predsjednika.
Stoltenberg je rekao da je uvjeren u budućnost Alijanse, a sličnu izjavu dao je i Tramp, koji je, ipak, natuknuo da je "pomalo nefer" prema SAD zbog nivoa ulaganja u odbranu od strane ostalih članica.
Prvi čovjek NATO-a naglasio je da je od hladnog rata do danas u posljednjih nekoliko godina došlo do znatnog porasta izdvajanja, ilustrujući to činjenicom da su od 2016. ostale zemlje članice dodale 130 milijardi dolara svojim budžetima za odbranu, a da će do 2024. dodati 400 milijardi dolara.
Tramp se u svojoj izjavi obrušio na predsjednika Francuske Emanuela Makrona zbog njegove izjave o "moždanoj smrti", ocijenivši je zlonamjernom, i dodao da bi Makron trebalo da pazi šta govori s obzirom na to da, kako tvrdi, ta zemlja ovisi o NATO-u za bezbjednost.
Zoran Zaev, premijer Sjeverne Makedonije, na jednom od skupova uoči glavnog dijela samita je rekao da će skoro punopravno članstvo zemlje u NATO-u doprinijeti njenoj boljoj vidljvosti u svijetu.
"NATO članstvo je realizacija naše suverene strateške odluke koju smo 1993. donijeli konsenzusom. NATO članstvo za nas znači više bezbjednosti i stabilnosti, što je preduslov za ekonomski razvoj i prosperitet", rekao je Zaev.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.