BANJALUKA - Pomilovanje se ne može dati za krivična djela genocida, ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti, niti za obljubu sa djetetom mlađim od 15 godina, iskorištavanje djece za pornografiju, navođenje djeteta na prostituciju, niti za osuđene za terorizam.
Stoji to u Nacrtu zakona o pomilovanju, koji je u posjedu "Nezavisnih novina", a koji je u srijedu utvrdila Vlada Srpske.
Pomilovanjem se, dodaje se u ovom nacrtu, određenom licu daje potpuno ili djelimično oslobađanje od izvršenja kazne, zamjenjuje izrečena kazna blažom kaznom ili uslovnom osudom, određuje brisanje osude ili ukida, odnosno određuje kraće trajanje pravne posljedice osude ili mjere bezbjednosti.
"Pomilovanjem se ne može ukinuti niti izreći kraće trajanje mjere bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi, obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, obavezno liječenje od zavisnosti, zabrana približavanja i komunikacije sa određenim licem, obavezan psihosocijalni tretman, kao i udaljenje iz zajedničkog domaćinstva", navodi se u nacrtu.
Postupak za pomilovanje, kako se dodaje, pokreće se tako što molbu podnosi osuđenik.
"Pored osuđenog lica, molbu mogu podnijeti i zakonski zastupnik, bračni, odnosno vanbračni supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji, brat, sestra, usvojilac ili usvojenik osuđenog lica", navodi se u nacrtu.
U ovom nacrtu istaknuto je da se licu koje je osuđeno na doživotni zatvor pomilovanje ne može dati prije nego što je izdržalo 25 godina zatvora.
Molba za pomilovanje se podnosi Ministarstvu pravde, a ako je podnesena drugom organu ili ustanovi za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija (zatvoru), ta ustanova ju je dužna odmah dostaviti resornom ministarstvu i o tome obavijestiti podnosioca.
"Ustanova je dužna da uz molbu dostavi izvještaj o fizičkom i psihičkom stanju i ponašanju osuđenog lica, uključujući i druge podatke koji bi mogli biti značajni za postupanje po molbi", istaknuto je u nacrtu.
Ako ne odbaci molbu, Ministarstvo se obraća zatvoru i sudu koji je vodio prvostepeni postupak i od njih traži podatke koji mogu biti od značaja za sastavljanje izvještaja o molbi.
Radi efikasnijeg postupanja po molbama za pomilovanje, ministar pravde imenuje Komisiju za pomilovanje, koja ima pet članova, koju čine jedan predstavnik Ministarstva i četiri nezavisna člana.
Komisija je zadužena da sastavi izvještaj o molbi. Ministarstvo potom dostavlja predsjedniku Srpske molbu zajedno sa izvještajem te komisije.
"Molba se može ponoviti nakon isteka jedne godine od dana posljednje odluke o molbi, a ako je izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu ili blaža kazna, molba se može ponoviti nakon šest mjeseci od dana posljednje odluke. Kada je izrečena kazna doživotnog zatvora, nova molba se može podnijeti tek nakon isteka tri godine od dana donošenja posljednje odluke o molbi", ističe se u Nacrtu zakona o pomilovanju, koji je utvrdila Vlada Srpske.
U obrazloženju tog nacrta, između ostalog, navodi se da su njime precizirane nadležnosti i rad Komisije za pomilovanje, a proširuje se i krug krivičnih djela za koja se ne može izreći pomilovanje.
Važeći Zakon o pomilovanju donesen je 2006. godine i u njemu se navodi da se pomilovanje ne može dati za krivična djela genocid, ratni zločin niti zločin protiv čovječnosti.
Radmila Žigić, direktorica Fondacije "Lara" iz Bijeljine, pozdravlja to što se u ovaj zakon dodaje niz krivičnih djela na štetu maloljetnika, a za koja pomilovanje neće biti moguće.
"Mislim da je to sjajno i da je bilo krajnje vrijeme da se neke vrste kriminaliteta isključe iz mogućnosti pomilovanja, zato što su to oblici kriminala koji imaju tendenciju da se ponavljaju, odnosno da počinioci po odsluženju kazne za jedno krivično djelo čine sljedeće i sljedeće djelo iste vrste, te vrlo često trajno ugrožavaju sigurnost drugih građana, a posebno sigurnost djece. Lično bih voljela da je na tu listu krivičnih djela dodato i silovanje kao jedno vrlo teško krivično djelo, ali mislim da je i ovo zaista dobar iskorak", rekla je Žigićeva za "Nezavisne novine".
Iz Vlade Srpske su u srijedu saopštili da su utvrdili Nacrt zakona o pomilovanju, kojim se utvrđuje institucija nadležna za davanje pomilovanja, oblici pomilovanja, propisuju krivična djela za koja se pomilovanje ne može dati, postupanje po molbi za pomilovanje, nadležnost Komisije za pomilovanje itd.
Narodna skupština RS je, podsjećaju iz Vlade, 2021. usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, kojim je uvedena nova kazna - kazna doživotnog zatvora za najteža krivična djela, kao i najteže oblike teških krivičnih djela.
"Istim zakonom je dopunjena odredba člana 101. kojim je propisan sadržaj instituta pomilovanja na način da je propisano da se pomilovanje ne može dati licu koje je osuđeno na kaznu doživotnog zatvora prije nego što je izdržalo 25 godina zatvora", podsjećaju iz Vlade Srpske.
Pritom, Zakon o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija Srpske takođe propisuje da se zatvorenik otpušta iz zatvora na osnovu odluke o pomilovanju, a takođe propisuje uslove i postupak otpuštanja.
"Imajući u vidu to, kao i činjenicu da je u nadležnosti Ministarstva pravde imenovanje i rad Komisije za pomilovanje koja postupa po molbama za pomilovanje, bilo je neophodno uskladiti odredbe Zakona o pomilovanju sa odgovarajućim odredbama Krivičnog zakonika RS i Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija RS, ali i novelirati izmjene u djelu imenovanja Komisije za pomilovanja u smislu propisivanja trajanja mandata na koji se imenuju članovi te komisije, kao i obaveza donošenja podzakonskog akta kojim će se urediti način i funkcionisanje Komisije, te se iz tih razloga pristupilo izradi ovog zakona", kažu iz Vlade Srpske.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.