BANJALUKA - U SAD je sve glasnije nezadovoljstvo spoljnom politikom, a evropski mediji negativnim napisima o Balkanu traže opravdanje za neširenje EU, ocjenjuje Obrad Kesić.
Primjetno je da se mnogo više pažnje poklanja katastrofalnim uslovima poslovanja, korupciji i stanju u medijima BiH, što do sada nikoga nije zanimalo.
Najradikalniji zaokret napravio je američki „Spektejtor“ koji ocjenjuje “da je BiH vještačka zemlja i evropski protektorat, kojim vlada visoki predstavnik čiji je glavni posao da uguši svaki stav naroda koji je suprotan volji njegovih gospodara u Briselu”.
Međutim, i mediji u Evropskoj uniji počeli su da gledaju stanje u BiH drugačijim očima. Na primjer, njemački „Frankfurter algemajne cajtung“ u oktobru je objavio tekst o BiH, pod naslovom „Bez gornjeg dijela“, u kome tvrdi da “problem u BiH nije predsjednik RS Milorad Dodik nego Ustav, sa kojim BiH nema izgleda da postane funkcionalna država ili članica EU”.
U avgustu je isti list ponovo kritikovao domaće političare, ovog puta zbog nezainteresovanosti za posjetu njemačkog ministra za privrednu saradnju i razvoj Dirka Nibela. Ništa bolje nije prošla ni njihova analiza o uslovima poslovanja u BiH. Kao primjer je navedena izvjesna pilana iz Bavarske koja nije uspjela da otvori pogon u BiH i zaposli 700 radnika zbog „pretjeranih zahtjeva lokalnih političara“.
Kao drugi primjer naveden je i „jedan od najvećih njemačkih energetskih koncerna“ koji navodno bezuspješno odavno želi da u BiH koristi hidroenergiju. I u ovom slučaju „svađe među osobama orijentisanih na sopstveni profit blokirale su investiciju”.
Polovinom godine bečki „Standard“ je ocjenjivao rad medija u BiH i ocijenio da su “mediji instrument političkih i ekonomskih grupa koje vladaju zemljom i da građani stalno moraju razmišljati o upletenosti medija koje prate”.
Politički analitičar iz Vašingtona Obrad Kesić kaže za „EuroBlic“ da postoje bar dva razloga posljednjih pisanja evropskih medija o BiH. Prvi je frustracija neuspjehom projekta BiH, koga su osmislili zajedno sa SAD, a koji bi značio veću centralizaciju mimo Dejtonskog sporazuma i volje Srba i Hrvata. Drugi razlog su veliki ekonomski problemi u EU i protivljenje njenom daljem proširenju, zbog čega se otkrivanjem problema na Balkanu opravdava neširenje Unije.
- S druge strane, pozadina napisa u američkim medijima je rezultat sve većih kritika američke spoljne politike. Politička elita i sami građani nemaju više poverenja da SAD kao prva svetska sila može da postavlja svoju volju i da rešavaju tuđe probleme. Ta skepsa se pokazuje, ne samo u članku „Spektejtora“ nego je viđena i pre nekoliko dana u „Vol strit žurnalu“. Jedan od kongresmena je otvorio raspravu oko podele kao modela veće stabilnosti na Balkanu. To je do sada bila tabu tema u Americi - kaže Kesić.
On je uvjeren da najnovija pisanja svjetskih medija neće mnogo uticati na promjenu zapadne politike prema BiH. Međutim, smatra Kesić, bitno je da se prvi put otvara prostor za drugačije mišljenje od onoga koga su zapadni političari forsirali o Balkanu. To bi, poručuje on, trebalo da iskoriste prvenstveno srpski političari.
Vranješ: I stranci korumpirani?
Aleksandar Vranješ sa Fakulteta političkih nauka iz Banjaluke slaže se sa ocjenom “da svjetskim medijima i analitičarima postaje jasno da neke stvari u BiH ne funkcionišu kako su zamišljene”. On smatra da su njihove najnovije “poruke upućene SAD s ciljem da se Balkan prepusti ovdašnjim narodima uz pomoć samo EU”.
- Šta je dovelo do promjene medijskog pogleda, teško je reći. Može se to uzeti kao probni balon da bi se vidjelo kakve su reakcije ili stvarno postoje instituti i ljudi koji se ozbiljno bave Balkanom - smatra Vranješ. Kada zapadni mediji pišu o korupciji u BiH, dodaje on, da bi slika bila realnija, trebalo bi da provjere i koliko su predstavnici međunarodne zajednice umiješani u takve radnje.