BANJALUKA - Uvođenjem notarske službe u RS najviše će izgubiti oni koji su se bavili nadripisarstvom ne plaćajući poreze državi i ne odgovarajući nikome za propuste koje su napravili prilikom obavljanja tih poslova, kaže Marinko Plavšić, nedavno imenovani notar koji se ranije bavio advokaturom.
"Posao notarske javne službe je da vrši obradu notarskih isprava što se posebno odnosi na promet nekretnina i na dokumenta o raspolaganju imovinom maloljetnih i osoba pod starateljstvom. Notari izdaju i potvrde te ovjeravaju javne isprave koje se koriste u pravnom prometu u zemlji ili u inostranstvu. Radi se o dijelu poslova koji su bili isključivo u nadležnosti države i koji su sada preneseni na notare kao pojedince", kaže Plavšić.
Ističe da će notari uveliko smanjiti preopterećenost sudova. Zakonom o notarima predviđeno je da oni obavljaju i poslove u oblasti ostavinskog postupka kao i one koji su vezani za prinudnu naplatu. Ali, kaže, ti će se poslovi na notare prenijeti kasnije, kad se notarijat "uhoda".
Dodaje da su broj i sjedište notara raspoređeni tako da zavise od pretpostavljenog posla koji proizilazi iz organizacije lokalne uprave i samouprave, državnih poslova, sjedišta pojedinih organizacija i s obzirom na broj stanovnika. Zakon kaže da se na 20.000 stanovnika postavlja jedan notar. Za Banjaluku je imenovano 15 notara, ali Plavšić smatra da će taj broj biti nedovoljan s obzirom na broj stanovnika i na broj institucija.
"Biće potrebno i da notari odu u neku od kancelarija u FBiH i u Hrvatskoj i vide kako to tamo funkcioniše. Pojavljivaće se problemi, od onih tehničke prirode pa do zauzimanja stavova u pravnom pogledu. Ali očekujemo dobru saradnju sa pravosuđem, zakonodavnom i izvršnom vlasti", naglašava Plavšić.
Kaže da se još ne može predvidjeti koliko je RS potrebno ukupno notara. U Njemačkoj, gdje je dozvoljeno da se jedna osoba bavi i notarijatom i advokaturom, ima oko 7.000 notara-advokata. Zaključuje da će posao notara u RS dobijati na značaju, da će oni imati sve veća ovlaštenja te da će država prenositi još svojih ovlašćenja na notare.
"Na taj način entitet neće troštiti novac na administraciju, a građani neće biti opterećeni. S druge strane, imaćemo notare koji će se samofinansirati. Država će propisivati takse, a na dohodak će se davati porezi. Država će tako imati izvršenje svojih ovlašćenja, ali putem privatnih službi", zaključuje Plavšić.
Ljeposava Macanović, jedan od 58 imenovanih notara, kazala je da je zvanje notara izazov za sve iz pravne struke, ali i velika obaveza i odgovornost.
"Razlika između advokata i notara je, između ostalog, i u tome što advokat zastupa samo jednu stranu, dok je obaveza notara da štiti interese obje stranke", kaže Macanovićeva.
Nikola Kovačević, pomoćnik ministra pravde RS, ocijenio je da je imenovanje prvih notara važan trenutak za RS.
"To je istorijski događaj koji će doprinijeti jačanju pravne sigurnosti i vladavine prava u RS", rekao je Kovačević.
Podsjetio je da je u donošenje Zakona o notarima uloženo mnogo napora i dodao da je na Ministarstvu pravde obaveza da implementira taj zakon.
Milan Tegeltija, predsjednik Osnovnog suda u Banjaluci, kaže da će notarska služba umnogome olakšati rad sudova, odnosno preopterećenih sudskih službi.
"Olakšanje će biti u oblasti ovjera dokumenata koje su stvorile zagušenja na šalterima suda. Takođe, sama pravna sigurnost koju će notari obezbijediti u pravnim poslovima, pošto su oni dužni da imaju jednak pristup prema obje strane, vjerovatno će dovesti do manjeg broja sporova i parnica", kaže Tegeltija.
Prema Zakonu o notarima, izbor notara vrši se konkursom koji organizuje i sprovodi Ministarstvo pravde. Notar može imati samo jednu kancelariju za rad, ne može istovremeno biti advokat i ne smije istovremeno biti u drugoj profesionalnoj službi niti imati drugo profesionalno zaposlenje. Svi notari sa teritorije RS obavezno se organizuju u Notarsku komoru čije je sjedište u Banjaluci. U zakonu stoji i da sud ili drugi organ vlasti mogu notaru povjeriti vršenje i drugih poslova koji su u saglasnosti sa njegovom djelatnošću. Tu spadaju popis i pečaćenje ostavinske imovine i stečajne mase, procjene i javne prodaje pokretnih stvari i nekretnina u vanparničnom postupku te razdioba prodajne cijene u izvršnom postupku.
Služba notara kao javna služba u FBiH počela je sa radom u maju prošle godine, a u RS, nakon nedavnog imenovanja 58 notara, sa radom će početi za oko dva mjeseca.
Još nema cjenovnika
Tarifa o naknadama za rad notara još nije donesena, kaže notar Marinko Plavšić.
"Ni u Federaciji BiH nije donesena konačna, nego samo privremena odluka o naknadama. Mislim da se za BiH ne mora donijeti jedna tarifa, ali da cijene usluga u entitetima treba da budu ujednačene", ističe Plavšić.
Dodaje da je formiranje cijena usluga notarske službe u nadležnosti Notarske komore i vlade.
Notarska služba ukinuta 1944. godine
Marinko Plavšić, notar, kaže da služba notara u bivšoj SFRJ nije postojala.
"U Kraljevini Jugoslaviji ta služba radila je od 1928. do 1944. godine. Te godine prekinut je njen kontinuitet donošenjem Zakona o prestanku važenja Zakona o notarima", kaže Plavšić.
Ističe da je Zakon o notarima bio na snazi na nekim područjima bivše Austrougarske, a kasnije i Kraljevine Jugoslavije.