BANJALUKA - Isplata 5,9 miliona dolara sa računa Bosne i Hercegovine za sukcesiju još je u blokadi, nakon što je nedavno to osporila Republika Srpska, jer joj je namijenjeno tek 28.000 KM od tog iznosa, potvrđeno je u Ministarstvu finansija RS.
Radmila Mihić, portparol Ministarstva finansija RS, izjavila je da Savjet ministara BiH nije prebacio još ni dolar na osnovu osporene odluke. U međuvremenu Banjaluka pokušava da dokaže da nikada nije dala saglasnost za spornu isplatu. U utorak su tako od Savjeta ministara zatražili da im dostave stenogram sa sjednice Kabineta Adnana Terzića na kojoj je odlučeno o isplati sa eksro računa.
`To smo učinili jer pojedini ministri Savjeta tvrde da je odluka donesena, ali uz uslov da RS na nju mora dati svoju saglasnost. Odluka je, međutim, objavljena u 'Službenom glasniku BiH' kao da to nikada nije učinjeno, već se u njoj samo navodi da 'strane treba da se jave sa svojim primjedbama, ako ih imaju'`, navela je Mihićeva.
Ovo je već drugi pokušaj Vlade RS da uđe u trag stenogramu sa sporne sjednice. Prvi put je to učinjeno još 20. septembra, ali do sada nikakav odgovor nije došao u Banjaluku.
Pored toga što na odluku Vlada nije dala saglasnost, odluka je problematizovana i zbog toga što nije posve jasno čiji je novac na računu. Riječ je o novcu koji, uglavnom, potiče od prodaje dijelova za naoružanje, koji je svojevremeno bio blokiran u američkim bankama. Adnan Terzić, predsjedavajući Savjeta ministara, u ranijim izjavama tvrdio je da novac uglavnonm pripada preduzećima iz Federacije BiH i da su zbog toga dobili najveći dio kolača, dok je firmama iz RS pripao simboličan dio od ukupne svote - 28.000 maraka.
U Banjaluci, međutim, vjeruju da to nije istina i da firmama iz RS pripada veći dio novca. Zbog toga pozivaju preduzeća da dostave dokumentaciju o svojim potraživanjima.
Među onima koji polažu pravo na raspodjelu novca je i Fabrika specijalnih transmisija iz Istočne Ilidže, koja je do 1990. godine radila u sastavu sarajevskog `Famosa`. Prema riječima Nade Spasić, direktora preduzeća, njihovih je 563.000 dolara, na osnovu avansa kojeg je uplatio Iran za isporuku tenkovskih mjenjača.
`Taj posao je zaustavljen u ratu, da bi ga poslije rata do pola realizovali, jer je sve stalo zbog afere 'Orao'. Posjedujemo sve dokaze o tome, koje smo proslijedili Savjetu ministara. Međutim, nismo dobili ništa od tog novca`, kazala je Spasićeva i dodala da bi, u suštini, pola tog novca trebalo da pripadne fabrici, a pola da se vrati Iranu, jer posao nikada nije završen.
U međuvremenu, novac je počeo da potražuje i `Famos` iako, kako tvrdi Spasićeva, ne mogu da polažu pravo na njega, jer su oni, kao preduzeće, bili samo u njihovom sastavu, kao odvojena radna jedinica. Da zbrka bude veća pobrinula se i federalna Agencija za privatizaciju, koja sada tvrdi da je riječ o novcu iz pasivnog podbilansa i da po tome pripada njima.
Sa ministrom finansija i trezora BiH Ljerkom Marić nismo uspjeli stupiti u kontakt.
Dokić: Odluka nesprovodiva bez saglasnosti RS
Branko Dokić, ministar transporta i komunikacija BiH, tvrdi da je sprovođenje odluke o isplati spornih 5,9 miliona dolara uslovljeno davanjem saglasnosti RS na raspodjelu novca i rješavanjem pitanja potraživanja `Hidrogradnje` iz Istočnog Sarajeva.
`Odlukom je traženo da RS da saglasnost na isplatu, kao i da se formira komisija koja bi riješila problem između 'Hidrogradnje' iz Istočnog Sarajeva i 'Hidrogradnje' iz Sarajeva, na osnovu potraživanja u vezi s poslom sa Irakom`, izjavio je Dokić.