BANJALUKA, SARAJEVO - Politika i stručna javnost različito gledaju na plan CIK BiH da za uvođenje novih izbornih tehnologija izdvoji oko 112 miliona KM. Dok jedni upozoravaju na visoku cijenu i moguće rizike, drugi smatraju da je zaštita izborne volje građana važnija od troškova.
Ukratko:
- CIK BiH predlaže oko 112 miliona KM za skenere, biometriju i prateću opremu.
- SNSD smatra da tehnologija ne garantuje poštenije izbore i upozorava na rizike.
- PDP i bivši predsjednik CIK-a podržavaju ulaganje radi zaštite izbornog procesa.
- Šta će biti konačna cijena i da li će sredstva biti odobrena odlučivaće naredni budžetski procesi.
Zašto CIK traži 112 miliona KM za nove izborne tehnologije?
Podsjećanja radi, Centralna izborna komisija BiH predložila je okvirni budžet za uvođenje skenera glasačkih listića i biometrijske identifikacije glasača uz prateće softvere, skladišta, obuke, softvere i dodatnu opremu u visini od 112 miliona maraka. Prethodna studija iz 2017. godine, u čijoj izradi je učestvovao i CIK, za uvođenje skenera za glasačke listiće u jednoj varijanti predvidjela je troškove od oko 25 miliona maraka. Takođe, neka poređenja koja smo uradili s drugim zemljama koje su nedavno uvele nove tehnologije pokazuju da bi troškovi mogli iznositi dvostruko manje.
SNSD: Tehnologija ne garantuje sprečavanje manipulacija
Miroslav Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu BiH, ističe da je stav njegove stranke o toj temi jasan - nove tehnologije ne mogu garantovati da neće biti manipulacija, a mnogo koštaju.
"Postoji opasnost da neko ko kontroliše taj softver može da utiče na rezultate. A pilot-projekti koji su provođeni na lokalnim izborima su pokazali da nije došlo do odstupanja od rezultata u odnosi na ranije kada nije bilo te opreme", kaže Kojić za "Nezavisne novine".
PDP: Ulaganje u izbore važnije od cijene
S druge strane, Igor Crnadak, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS, kaže za "Nezavisne novine" da ne može ocijeniti koliko je predloženi budžet CIK-a realan ili naduvan, ali da čak ni 112 miliona ne bi bilo puno u odnosu na ono što građani dobijaju.
"Pa pogledajte, samo kumova zgrada pokriva taj iznos, a postoji i drugi način kako se može doći do tog novca. Skeneri su prioritet broj jedan. A što se tiče biometrijske identifikacije i video-nadzora na biračkim mjestima koji se takođe spominju, to ne bi trebalo biti toliko skupo jer postoji baza u IDDEEA, to je samo stvar povezivanja. A oprema kad se jednom kupi, ostaje i za sve naredne izbore", smatra Crnadak.
Šehić: Za zaštitu izborne volje građana vrijedi izdvojiti novac
Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a, smatra da ne postoji cijena koju treba platiti da se zaštiti izborna volja građana.
Što se tiče sume koju je iznio CIK, Šehić smatra da će se do konačne cijene doći kada se napravi analiza, i u Savjetu ministara i u nadležnim ministarstvima i tijelima, ali ističe da se uvijek kroz pregovore s dobavljačima može postići bolja cijena.
"Ta analiza treba da pokaže da li su neke stavke previše zaračunate, ali jedno mora biti jasno: Novac za nove tehnologije mora biti predviđen u budžetu. Naredne izbore moramo održati s novim tehnologijama, a u svemu treba da budu uključene i javnost i struka", kaže Šehić za "Nezavisne novine".
Pročitajte još:
Na opštim izborima 2026. glasaće se uz nove tehnologije
Izbori 2026. u BiH: Za malverzacije na biralištima paliće se alarm
CIK upozorava da pripreme moraju početi na vrijeme
Na sjednici od 28. februara predstavnici CIK-a su raspravljali o uvođenju novih tehnologija, a tada je istaknuto da bi u proces obezbjeđivanja novca i nabavku opreme trebalo ući na vrijeme, kako se ne bi desilo da se ovaj proces bude zaustavljen. Takođe su zaključili da, ako novih tehnologija ne bude, to ne smije biti odgovornost CIK-a.