BiH

Pratite nas na Google news

Novi detalji deklasifikovanih dokumenata: Klinton odbio da se Amerika umiješa u rat

Novi detalji deklasifikovanih dokumenata: Klinton odbio da se Amerika umiješa u rat
Foto: Arhiva | Novi detalji deklasifikovanih dokumenata: Klinton odbio da se Amerika umiješa u rat
Dejan Šajinović

LONDON, BANJALUKA - U američkoj administraciji je u junu 1995. godine postojalo ozbiljno neslaganje o tome kako bi trebalo da izgleda američka politika prema BiH, a prema upravo deklasifikovanim britanskim dokumentima, Bil Klinton, američki predsjednik, priklonio se umjerenoj struji i odbio da se umiješa u rat.

Naime, kako proizlazi iz dokumenata iz juna 1995, glavni sukob u američkoj administraciji se vodio između Medlin Olbrajt, tadašnje američke ambasadorke u UN-u, koja je zagovarala jači američki angažman, i Sendija Bergera, zamjenika savjetnika za nacionalnu sigurnost Bila Klintona, koji je zagovarao da se Amerika ne umiješa.

U dokumentu u kojem je prepričan razgovor između Džona Mejžora, britanskog premijera, i Klintona riječi je bilo o finansiranju Snaga za brzi odgovor UN-a, koje je trebalo razmjestiti u BiH. Tema razgovora je bio napor u američkoj administraciji i Kongresu da se Bošnjacima ukine embargo na oružje i da SAD obustave finansiranje UN trupa. U dokumentu je naglašeno je da je Klinton želio da plati UN i spriječi ukidanje embarga, ali da je bio suočen s otporom u Kongresu.

"Predsjednik Klinton nam je rekao da su članovi Kongresa naivni ako su vjerovali da je dovoljno podići embargo na oružje i onda mirno odšetati. Bilo bi jako loše kada bi SAD snosile krivicu za propast UNPROFOR-a. Klinton se plašio da su ga Bosanci pokušali namamiti da učini upravo to", navedeno je, na šta je premijer Mejžor konstatovao da je iluzorno od strane Bosanaca ako očekuju da će se SAD boriti na terenu za njih.

"Klinton je odgovorio da dok god je on predsjednik Bosanci neće uspjeti u tome. Niko od nas - ni UK ni SAD - ne bi trebalo da bude umiješan u rat na bilo čijoj strani", citira se u dokumentu, na šta je, prema dokumentu, premijer odgovorio da bi to tako trebalo reći bh. strani, a Klinton je uzvratio da ni on ni iko od njegovih savjetnika ne vjeruje da Bosanci mogu dobiti rat ako bi se UN povukao. 

Zanimljiv je i izvještaj o posjeti Harisa Silajdžića SAD, u kojoj je tu zemlju, kako je istaknuto, okrivio za saučesništvo u genocidu Srba nad Bošnjacima.

"Kristofer Hil je Silajdžiću danas (14. jun) rekao da je situacija veoma opasna i da će, ako krenu u veliku ofanzivu, Bosanci biti sami. Hil nam je ispričao da je Silajdžić ovo loše primio i čak odbio izaći na pres-konferenciju", naglašeno je u jednom od dokumenata.  

Što se tiče finansiranja UN-a, kroz dokumente se stalno provlači skepsa Amerikanaca prema sposobnosti UN-a na terenu, a naglašeno je i da je Olbrajtova govorila da je Jasuši Akaši, specijalni izaslanik generalnog sekretara UN-a, problem, jer bi pod njegovom komandom, kako je tvrdila, Snage za brzi odgovor bile neefikasne. U jednom transkriptu razgovora u kancelariji britanskog premijera konstatovano je da je uskraćivanje finansiranje UN-a od strane SAD "neodgovorna i ilegalna akcija". I Pedi Ešdaun je izrazio razočaranje što su SAD odbile da finansiraju Snage za brzi odgovor UN-a, uz napomenu da "UN, Bosanci i naše trupe" plaćaju veliku cijenu. Pitanje finansiranja ove UN-ove jedinice je na kraju riješeno, a u dokumentima se ključna uloga daje britanskoj diplomatiji.

Širak naredio francuskim vojnicima borbu do smrti

Oslobađanje UN-ovih vojnika koje su Srbi uzeli za taoce nakon što su počeli NATO udari bilo je tema brojnih dokumenata koje je nedavno objavio Nacionalni arhiv UK.

"Nakon prvog talasa uzimanja talaca, Širak je naredio trupama da se svaki vojnik radije bori do smrti nego da dozvoli da ga se uzmu za taoca", rečeno je u jednom dokumentu. Nakon što su Srbi oslobodili taoce, u jednom od dokumenata ističe se da su Srbi potcijenili odlučnost međunarodne zajednice, uz prijedlog da se nastavi psihološki, politički i vojni pritisak na Karadžića, Mladića i Miloševića. Vlada Britanije je, kako je naglašeno, poslala depešu u Pale, u kojoj je Karadžiću i Mladiću zaprijetila da će ih lično smatrati odgovornim ako se nešto desi britanskim vojnicima.

Međutim, napomenuto je i da je potrebno i američkoj i bh. strani objasniti da se UN neće svrstavati na bh. stranu protiv Srba. 

Bilo je riječi i o tome da je Jeljcin pritiskao Miloševića, ali da je postojala sumnja koliko je Milošević imao uticaja da pritisne Karadžića. Dosta dokumenata se bavi i pregovorima s Koljevićem i Mladićem o oslobađanju trupa UN-a.

UN spriječio NATO da bombarduje aerodrom "Mahovljani"

Osim o finansiranju UN-a, mnogo dokumenata govori i o upotrebi dvostrukog ključa, odnosno pravila da NATO smije izvesti vazdušne udare samo ako se i NATO i UN usaglase, što je posebno ilustrovano odbijanjem UN-a da da saglasnost za bombardovanje "Mahovljana", aerodroma kraj Banjaluke.

"Rečeno nam je da su Taktičke vazdušne snage NATO-a predložile da se izvrši NATO napad na Banjaluku u naredna 24 časa, kao odgovor na to što su dva aviona otuda juče poletjela i vratila se. Ovaj prijedlog je prihvatio i komandant Južnog krila NATO-a. Konsultovali smo UN i general Havijer je odbio dati odobrenje. Usljed toga, ne treba očekivati bilo kakvu akciju", naglašeno je u dokumentu od 21. juna 1995.

Skinuta oznaka tajnosti: "Vrh RS nije imao plan da osvoji Srebrenicu"

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije