BiH

Skinuta oznaka tajnosti: "Vrh RS nije imao plan da osvoji Srebrenicu"

Skinuta oznaka tajnosti: "Vrh RS nije imao plan da osvoji Srebrenicu"
Foto: Arhivska fotografija | "Vrh Republike Srpske nije imao plan da osvoji Srebrenicu"

BANJALUKA - Napad Srba na Srebrenicu isprovociran je od bh. strane, a Pale nisu imale plan da se osvoji enklava, već je do napada došlo na inicijativu lokalnog komandira, navedeno je u deklasifikovanim dokumentima Vlade Britanije, koji su objavljeni na sajtu Nacionalnog arhiva te zemlje.

U zvaničnom dokumentu Ministarstva odbrane te zemlje od 11. jula 1995. godine opisuju se događaji koji su prethodili dešavanjima u Srebrenici, kao i reakciji holandskog UN bataljona nakon što su u nju ušle trupe Vojske RS.

"Nedavni napadi armije bosanskih Srba na Srebrenicu su izazvani konstantnim bh. napadima u prethodna tri mjeseca na njihove rute snabdijevanja južno od enklave. Napadi ove armije su gotovo sigurno pokrenuti od strane lokalnog komandira i mi ne mislimo da su dio plana iz Pala da se pregazi enklava", istaknuto je u dokumentu, a u njemu se pod Palama smatra tadašnji zvanični vrh Republike Srpske.

U sljedećem pasusu je navedeno da je napad izvršen samo s jednom četom i četiri tenka, čime se sugeriše nepostojanje većeg napada.

Ovaj napad opisan je u drugom dokumentu, uz isticanje da su bh. snage tokom srpskog napada na enklavu ubile jednog pripadnika holandskog kontingenta.

Dalje se navodi da se kontingent povukao u svoju bazu u Potočarima nakon što je NATO otkazao vazdušne udare na srpske položaje iz straha da bi Srbi mogli strijeljati 30 holandskih vojnika koje su uzeli za taoce. Iz Han Pijeska gdje je bila srpska komanda je, kako je rečeno u dokumentu, objašnjeno da je zarobljavanje Holanđana samovoljni lokalni akt, te da će Holanđani biti oslobođeni tokom dana.

U narednom pasusu se sugeriše da Srbi nisu planirali ulaz u Srebrenicu, već da su se na to odlučili nakon što su konstatovali da je otpor Armije RBiH slab.

"Akcija armije bosanskih Srba je direktan odgovor na pritisak na njihove linije komunikacije, a ona je reagovala tako što je pritisnula bh. snage nazad ka Srebrenici. Kada su Srbi uvidjeli da je otpor slab, bili su u mogućnosti da krenu dalje od onoga što su originalno planirali. To ih je dovelo u direktnu konfrontaciju s UN-om, pa je za Srbe bilo veoma teško da se ponize vraćanjem na početne pozicije", opisano je u dokumentu.

Dalje se navodi da bi uključivanje vazdušnih NATO napada Srbi mogli shvatiti kao stavljanje na suprotnu stranu. Obavještajni podaci, kako se dalje navodi, ukazuju na to da Srbi nisu planirali širenje aktivnosti na druge enklave jer su, kako je objašnjeno, njihove trupe bile razvučene usljed junske ofanzive oko Sarajeva, koju su protiv njih pokrenule bh. trupe.

"Ne vjerujemo da problem Srebrenice ukazuje da bi Goražde moglo biti u većoj opasnosti nego ranije. Čak i ako bi eskaliranje situacije oko Goražda ostalo opcija armije bosanskih Srba, oni ne bi mogli da lansiraju ofanzivu s bilo kakvim realnim izgledom u povoljan konačni ishod", navedeno je, čime se ponovo indirektno sugeriše da srebrenička ofanziva nije bila planirana. 

U dokumentima je više puta izražavana sumnja na ono što se dešavalo oko Srebrenice. U jednom dokumentu su naglašene i "mračne sumnje" kanadske vlade zašto su bh. snage u Srebrenici pružile slab otpor, te je postavljeno pitanje da li to i Srbi i bh. strana žele da UNPROFOR ode.

Opisujući ono što se dešavalo nakon ulaska Vojske RS u Srebrenicu, naglašeno je da je general Ratko Mladić zaprijetio da će otvoriti vatru na holandski kamp ako ne razoružaju ostatak bh. trupa koji se navodno tu nalazio. U izvještaju se tvrdi da u holandskom kampu nije bilo naoružanih pripadnika Armije RBiH, već oko 3.000 civila, te oko 20.000 ljudi izvan kampa, mahom žena i djece.

"Holandski bataljon je učinio sve što je bilo moguće da pronađe tih 2.000 naoružanih pripadnika Armije RBiH, ali oni su jednostavno nestali tokom noći, najvjerovatnije u smjeru Tuzle. Bilo je tu prisutno još nešto trupa zapadno od enklave. Mladić je vodio psihološki rat", naglašeno je. 

Ministar odbrane Britanije je, kako je istaknuto, razumio tešku poziciju Holanđana te je obećao da će učiniti sve što je moguće da Srbe pritisne da omoguće dotok humanitarne pomoći civilnom stanovništvu u osvojenoj enklavi. Objašnjeno je da su se na "odmjeren" odgovor prema Srbima odlučili i zato da ne bi ugrozili misiju UN-a i u drugim enklavama.

"Morali smo da prihvatimo da je enklava sada u srpskim rukama, koji nemaju motiv da sarađuju", naglašeno je, uz napomenu da Britanija mora odgovorno davati realistične izjave jer, kako je naglašeno, britanske trupe ne bi bile u mogućnosti da odbrane Goražde u slučaju srpskog napada. Holanđani su istovremeno isticali da je takođe nerealno očekivati da oni mogu nešto uraditi u Srebrenici, te su poručili da pozivi da se umiješaju nisu od pomoći da se deeskalira situacija.

"Bilo kakav napor da osvojimo Srebrenicu zahtijevao bi hiljade trupa, a pitanje je da li bi i to dalo željeni rezultat. Nemamo razloga da se osjećamo poniženo time što Bosancima (muslimanima) pokušavamo doturiti humanitarnu pomoć. Ali, ako bi trupe UN-a tokom povlačenja morale ostaviti oružje i opremu, to bi onda bila druga priča", naglašeno je u ocjeni ministra odbrane Britanije. Ministar je, dodaje se, rekao da bi Britanija poštovala odluku Holanđana da se povuku iz Srebrenice ako ocijene da je to neophodno.

Nema dokaza da je Beograd upravljao PVO sistemima u BiH

Ne postoje dokazi da je Beograd uključen u upravljanje i kontrolisanje protivvazdušnih raketa bosanskih Srba kojima su prijetili NATO avionima, navedeno je u depeši Delegacije Velike Britanije pri NATO sjedištu u Briselu.

Ovaj dokument sačinjen je radi procjene o eventualnim vezama koje bi Srbija mogla imati u vezi sa sistemima koji su se nalazili na teritoriji koju je tada kontrolisala Vojska Republike Srpske (VRS) tokom NATO kampanje u ljeto 1995, a brifing je pružio zamjenik načelnika vojne komande.

"On je pružio nove podatke o vezama PVO bosanskih Srba s Beogradom. Iako je postojala fizička povezanost sistema, dio sistema kojim raspolažu bosanski Srbi mogao je operisati potpuno samostalno, čak i u slučaju da se veze pokidaju", istaknuto je u ovom dokumentu, naslovljenom na jul 1995. godine. 

(Nastaviće se...)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije