BANJALUKA - U protekla dva mjeseca više zemljotresa manjeg intenziteta pogodilo je teritoriju BiH, a iako stručnjaci smatraju da se u narednom periodu ne može desiti neki razorne jačine, ipak upozoravaju da novija gradnja najčešće nije otporna na potrese tla.
Takođe, stručnjaci kažu da zemljotrese nije moguće predvidjeti, te upozoravaju da seizmološke parametre u građevinarstvu treba poštovati.
Novija gradnja stambenih i drugih objekata, kažu stručnjaci, poprilično je loša, jer se ne koriste seizmološki parametri, što može dovesti do, kako kažu, "mnogo većih oštećenja nego što bi to bilo da se propisi koriste".
Vesna Šipka, seizmolog u Republičkom hidrometeorološkom zavodu RS, navodi da na prostoru BiH postoje dva paralelna aktivna rasjeda, od kojih se jedan proteže preko Crne Gore i duž južne i jugozapadne Hercegovine, a drugi centralnim dijelom BiH, čiji je dio i banjalučko seizmogeno područje, na kojem su se već dešavali razorni zemljotresi.
"S obzirom na ovu činjenicu, moglo bi se reći da duž ovih rasjeda postoji mogućnost dešavanja jačih zemljotresa, ali nije moguće predvidjeti vrijeme i mjesto dešavanja potresa, bez obzira na osposobljenost domaćih stručnjaka", naglašava Vesna Šipka.
Ona objašnjava da se na seizmičnost lokacije ne može uticati, ali da se, za razliku od toga, može uticati na osobine i raspored objekata pri prostornom i urbanističkom planiranju i izgradnji.
"Nakon zemljotresa koji su se desili u Banjaluci 1969. godine, Institut za zemljotresno inženjerstvo iz Skoplja uradio je seizmičku kartu gradskog područja, na kojoj su date vrijednosti seizmičkih koeficijenata o kojima treba voditi računa prilikom projektovanja i građenja objekata", ističe Šipka.
U Hidrometeorološkom zavodu FBiH objašnjavaju da, ako se u jednom periodu pojavljuju manji potresi i pomjeranja, kao što je to bio slučaj sa nedavnom pojavom, onda se smanjuje mogućnost većeg podrhtavanja tla. Seizmička energija, se ističu, oslobađa putem tih manjih udara.
"To se zaključuje na osnovu dosadašnjeg iskustva s ovim pojavama i na osnovu posebnih mjerenja i računanja, ali se ipak ne može sa sigurnošću ništa precizirati", kaže Ivan Brlek, načelnik Centra za seizmologiju u Hidrometeorološkom zavodu FBiH.
On navodi da je nemoguće u dan, sat ili minut tačno reći kad će biti zemljotres, ali je moguće predviđanje u nekom dugoročnijem periodu.
"Za Banjaluku se, na primjer, može na osnovu nekih proračuna doći do cifre od 200 godina, a za Dubrovnik 500 godina i slično", kaže Brlek.
I on upozorava da je stanje u građevinskom sektoru veoma loše kada su seizmološki parametri u pitanju, te navodi da ima zgrada čije fasade i dijelovi padaju sami od sebe.
"Može se samo zamisliti šta bi se desilo da bude neki jači zemljotres", kaže Brlek.
Predrag Slijepčević, pomoćnik direktora Republičke uprave Civilne zaštite za mjere Civilne zaštite, obuku i obavještavanje, smatra da bi bilo korisno da je moguće predvidjeti zemljotres, ali da je ovako samo moguće nagađati.
"U slučaju toga, mi ćemo iskoristiti kapacitete kojima raspolažemo, a lokalne zajednice će, u skladu sa svojom procjenom o ugroženosti teritorije, formirajti jedinice za zašitu i spasavanje", kaže Slijepčević.
On naglašava da bi u slučaju jačeg zemljotresa bile angažovane jedinice prve pomoći, jedinice za sanaciju terena, za obezbjeđenje ugroženog područja kao i druge jedinice koje bi se priključile ako bi došlo do ugrožavanja ljudskih života ili njihove imovine.