BiH

OHR koristio podatke komisije koja ne postoji

OHR koristio podatke komisije koja ne postoji
OHR koristio podatke komisije koja ne postoji
Rade Šegrt

BANJALUKA - U dokumentima koje je OHR koristio za pravljenje spiska državne imovine korišteni su i podaci CRPC-a, bivše Komisije za imovinske zahtjeve izbjeglih i raseljenih, a koja ne radi skoro sedam godina.

U zvaničnim dokumentima koje je OHR objavio, nalaze se i dokumenti u čijem zaglavlju stoji da je institucija koja ih izdaje CRPC, te su datirani na oktobar 2009. godine, a komisija je ukinuta 31. decembra 2003. godine.

Pored toga što su dokumenti izdati iz institucije koja je ukinuta prije toliko godina, interesantno je to da se na izdatim dokumentima ne nalazi pečat ili potpis ovlaštenog lica koje je izdalo taj dokument, već samo oznaka da se dokument izdaje za potrebe CRPC-a.

Međutim, ostaje nejasno kako se 2009. godine može izdati dokument za potrebe organizacije koja ne postoji, te kako se taj dokument našao u OHR-ovoj dokumentaciji za popis državne imovine.

Sporazumom između BiH, FBiH i RS o prenosu nadležnosti rad CRPC-a trebalo da nastavi sedmočlana komisija koja bi imala mandat samo da vrši preispitivanje odluka CRPC-a na koje je uložen zahtjev za preispitivanje.

Safet Halilović, ministar za ljudska prava i izbjeglice, u čijem ministarstvu bi trebalo da funkcioniše komisija koja je naslijedila CRPC, kaže da je prva komisija koja je bila formirana prestala s radom poslije tri godine, a da nova, koju je trebalo da formira Ministarstvo pravde nije prošla Savjet ministara, te da sad postoji jedan pravni vakuum.

Na pitanje gdje su sad baze podataka CRPC-a, ko im ima pristup i ko njima barata, Halilović nije mogao da odgovori.

Na pitanje otkud u spisima OHR-a i dokumeti CRPC-a iz 2009. godine Halilović takođe nije imao odgovor, dodajući da ih nije vidio i da ne može to da komentariše.

Tihomir Gligorić, direktor Geodetske uprave za imovinskopravne poslove RS, kaže da sama činjenica da su u popisu korišteni dokumenti CRPC-a na najbolji način demantuje izjavu samog visokog predstavnika koji je kazao da su timovi OHR-a samo "preslikali i kompilirali podatke entitetskih geodetskih uprava".

On je skrenuo pažnju na to da su ti dokumenti vjerovatno služili da provjere podatke zvaničnih organa.

Gligorić smatra da je OHR napravio popis imovine na osnovu dokumentacije CRPC-a prije nego što je i zvanično počeo, te da su im trebali samo uporedni podaci iz geodetskih uprava, što govori da je "cio popis imovine bio predstava".

Prema njegovim riječima, sada se može postaviti niz pitanja, od toga da li je ugrožena privatnost građana, jer se ne zna ko sve ima pristup njihovim podacima, do toga na osnovu čega neko može da izda posjedovni list a da zato nema ovlaštenja.

Upitan da li on zna gdje se nalazi baza podataka CRPC-a, u koju su svojevremeno bili unijeti svi podaci entitetskih katastara kako bi se rješavali problemi izbjeglica, Gligorić je kazao da ne zna i pored toga što se interesovao da dođe do tog podatka.

Dragan Spasojević, pomoćnik ministra pravde RS, kaže da je Vlada zauzela jasan stav u vezi sa spiskom popisane imovine, dodajući da ga više ništa ne čudi u vezi popisa koji je uradio OHR jer je očigledno korišteno sve i svašta, tako da je umjesto spiska dobijena samo "gomila bezvrijednih podataka".

U OHR-u su juče kazali da su dokumentaciju CRPC-a dobili od Savjeta ministara BiH i da je ta dokumentacija korištena samo za upoređivanje sa zvaničnom dokumentacijom geodetskih uprava.

Na pitanje kako to da je dokumentacija CRPC-a starija oko mjesec dana od one koje je OHR dobio od entitetskih geodetskih uprava, rečeno nam je da to ništa ne mijenja pošto je baza popisa imovine sačinjena od dokumenata iz katastara širom BiH. Iz OHR-a nismo dobili odgovor na pitanje zašto izdata dokumentacija CRPC-a nema ni pečat ni potpis lica koje je izdavalo.

SNSD odbacuje OHR-ov popis

SNSD je pozvao juče sve entitetske institucije i predstavnike RS u zajedničkim organima da potpuno odbace OHR-ov popis imovine kao bilo kakav temelj za razgovore.

U saopštenju SNSD-a je navedeno da svi treba da nastupaju s pozicije da prema Dejtonskom sporazumu sva imovina na područiju BiH pripada entitetima.

U SNSD-u ocjenjuju da se ovakvim popisom imovine visoki predstavnik promovisao kao zagovornik i realizator imovinske aneksije RS, odnosno njenog potčinjavanja "sarajevocentričnoj imovinskoj nadležnosti".

Najčitanije