SARAJEVO - Ne postoji obaveza da Odbor državne službe za žalbe BiH podnosi izvještaje o radu Savjetu ministara BiH jer je on prema odluci o osnivanju nezavisna institucija i o njegovim odlukama može se izjašnjavati samo Sud BiH.
Piše ovo, između ostalog, u izvještaju o radu Odbora za državne službe za žalbe za 2008. godinu kada je napravio izuzetak, jer je do tada podnosio samo informacije o radu na uvid Savjetu ministara BiH.
Sudeći po izvještaju koji je dostavila predsjedavajuća ovog odbora Vesna Višnjić-Grgić, ova institucija radi odlično, ali u nehumanim uslovima, jer su administrativni radnici smješteni u prostoriju bez prozora i nedostaje im vazduha.
Navodi se da zbog nedostatka prostora ovog odbora smještenog u zgradi zajedničkih institucija i nehumanih uslova za rad nisu mogli zaposliti dovoljan broj službenika pa je i konkurs obustavljen, a podsjećaju na pozitivan izvještaj revizora.
Prema izvještaju, ovaj odbor sa šestoro zaposlenih potrošio je oko 250.000 KM prošle godine.
I pored loših uslova donio je 192 rješenja na isto toliko podnesenih žalbi. Za samo 10 odluka Odbora za žalbe pokrenuti su upravni sporovi pred Sudom BiH, koji je prošle godine donio dvije odluke kojima su potvrđena rješenja Odbora za žalbe. Sud BiH nije bio donio odluke o osam preostalih sporova u vrijeme zaključenja izvještaja.
U Savjetu ministara BiH, čiji je Odbor za žalbe stalno tijelo, niko nije želio komentarisati njihov rad jer bi se time miješali u njihovu nezavisnost. Podrška Savjeta ministara ipak nije izostala jer su Vesna Višnjić-Grgić, Jasminka Putica i Enisa Hadžagić 31. maja 2007. godine drugi put imenovane na četvorogodišnji mandat.
Otvorene primjedbe na rad Odbora za žalbe imao je jedino bivši ministar bezbjednosti Tarik Sadović, a prema čestim izjavama radom Agencije za državnu službu BiH, ali i Odborom za žalbe nije zadovoljan ni Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH.
Iz Sindikata zaposlenih u bh. institucijama nedavno su uputili dopis u kojem navode da rukovodeći državni službenici zaposlene drže u strahu stalnim premještajima koje uvijek aminuje Odbor državne službe za žalbe, a prigovori ne rezultuju i pokretanjem disciplinskih postupaka.
Kandidati na konkursima često su nezadovoljni rješenjima Odbora državne službe za žalbe jer smatraju da oni obično potvrđuju odluke Agencije za državnu službu, pa je žalba besmislena.
Helsinški komitet za ljudska prava dobio je nekoliko pritužbi na konkursne procedure, ali i na odluke Odbora za žalbe, a dvije osobe koje su im se žalile na rješenja Odbora nedvano su podnijele i tužbe.
Uz izvještaj o radu Odbora državne službe za žalbe dostavljeno je i pismo OHR-a upućeno 2003. godine Bariši Čolaku, tadašnjem ministru bezbjednosti i predsjedniku Odbora za unutrašnju politiku, gdje se navodi da je Odbor "nezavisan od Savjeta ministara i Agencije za državnu službu".
Važnija pitanja o Makedoniji
Ivo Miro Jović, delagat u Domu naroda BiH, kazao je da ni parlament nema informacija o radu Odbora za žalbe, te da nije čuo da je reagovao kada se na konkursima pojave pitanja koja nemaju veze sa temom.
"Nedavno je poništen jedan natječaj na kome su dvije trećine pitanja bila nevezana za temu i instituciju koja traži službenike. Nije bilo pitanja o ustrojstvu BiH, nego o prirodnim parkovima u Makedoniji. Nisam čuo da se taj odbor oglasio, ali znam da su kandidati svojom upornošću uspjeli oboriti ovakav natječaj iako je to rijetkost", kazao je Jović.