SARAJEVO - Višegodišnje istrage Tužilaštva BiH o finansijskim malverzacijama i zloupotrebama u institucijama države, rađene po revizorskim izvještajima, mogle bi doći u pitanje, a optužnice protiv bh. zvaničnika poobarane zbog nedorečenosti i rupa u zakonu, saznaju "Nezavisne".
Kako saznajemo, u Posebnom odjelu Tužilaštva BiH za organizirani kriminal strahuju da bi im, nakon posljednjeg primjera oslobađanja državnog zvaničnika, Sud BiH u predstojećem periodu mogao oboriti većinu optužnica protiv bh. funkcionera koje bh. javnost godinama s nestrpljenjem iščekuje.
Naime, Drugostepeno vijeće Suda BiH prije petnaestak dana Marijana Baotića, bivšeg pomoćnika ministra sigurnosti BiH i uopće prvog procesuiranog zvaničnika, oslobodilo je optužbe za finansijske malverzacije, iako je naplaćivao odvojeni život, a s porodicom živio u vlastitom stanu u Sarajevu. U Posebnom odjelu Tužilaštva BiH izrazito su nezadovoljni ovakvim postupkom, koji zloslutno najavljuje kakva sudbina može da očekuje i mnoge druge optužnice.
"Kod nas je, očigledno, institut prebivališta jedno, a boravišta nešto sasvim drugo. Sada može pasti u vodu sve što smo dosad radili i pokušali dokazati kvalifikacije djela za naplaćivanje odvojenog života, službena putovanja, korištenje službenih vozila i mobitela, itd.", rekao je "Nezavisnim" sagovornik iz Posebnog odjela, koji ističe da ovih dana očekuju i pismenu potvrdu oslobađajuće presude za Baotića.
Iako je u istragama bilo ključno dokazati umišljaj te prikupiti dokaze da su pojedinci kršili zakon, a ne samo koristili funkcionerske pogodnosti, očigledno da zbog nedorečenosti u zakonu u mnogim slučajevima to neće biti dovoljno.
Vlado Adamović, bivši sudija Suda BiH, koji sada obavlja advokatsku praksu, naglašava da je u svemu bitno optužnice postaviti na pravi način.
"Usaglašenost revizorskih izvještaja, zakona i optuženja mora biti takva da ono što proizlazi kao osnov sumnje iz revizorskih izvještaja kod tužioca mora proći selekciju i filter", ističe Adamović.
Smatra da je jedna od ključnih stvari postavka i uvjerenje tužitelja da li iz zakona, koji nekome daju neko ovlaštenje, proizlazi određena zloupotreba.
"Ne može se odmah i ad hok reći: evo ga, neko je nešto prekršio zato što je učinio nešto neuobičajeno. Dokazi treba da pokažu da li je neko, primjera radi, 50.000 maraka potrošio na telefon u službene ili privatne svrhe. Jer, jedno ne mora biti zloupotreba, a drugo može biti zloupotreba", ističe Adamović, zaključivši da se to mora znati nakon rezultata istrage.
U protekle dvije godine Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je Tužilaštvu BiH, dijelom i na osnovu izvještaja revizora, podnijela nekoliko desetina krivičnih prijava protiv sedamdesetak osoba, utvrdivši da su pojedinci oštetili budžet BiH za više miliona KM.
Državni revizori su u ranijim izvještajima poseban fokus stavili na poslovanje nekoliko ministarstava i institucija, odnosno pojedinaca, među kojima su i Sven Alkalaj, bivši šef bh. diplomatije, Mlađen Božović, direktor Fonda za povratak BiH, Selmo Cikotić, bivši mistar odbrane, i mnogi drugi.
Slučaj "Baotić"
Na sajtu Suda BiH nema obrazloženja drugostepene presude na osnovu koje je Marijan Baotić oslobođen. Ovom uopće prvom procesuiranom bh. zvaničniku za malverzacije u budžetu Sud BiH je 25. oktobra 2012. izrekao prvostepenu presudu za prevaru u službi te mu izrekao jednogodišnju kaznu zatvora i oduzeo imovinsku korist od oko 16.200 KM. Sud je, međutim, 6. februara ove godine uvažio žalbu Baotićevog branioca, a 12. marta mu izrekao drugostepenu presudu te ga oslobodio optužbe.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.