BRISEL, BANJALUKA - Prihvatanjem NATO standarda i treniranjem pripadnika Oružanih snaga po NATO obrascu, BiH je u proteklih nekoliko decenija značajno profitirala.
Osim što je BiH nedavno, zahvaljujući pomoći SAD, osposobila prvu Bataljonsku grupu lake pješadije Oružanih snaga BiH prema NATO standardima, kada je ova jedinica dobila sve sertifikate koji joj omogućavaju da može učestvovati u NATO operacijama i vježbama Alijanse, OS BiH su po načinu obuke značajno odmakle od standarda koji su postojali za vrijeme Jugoslovenske narodne armije.
Kvalitet NATO obuke i NATO filozofije u pristupu organizaciji oružanih formacija i primjeni taktike i strategije na bojnom polju pokazali su se u Ukrajini. Naime, i Ukrajinske oružane snage i Oružane snage Ruske Federacije potiču iz sovjetske vojne škole, a Ukrajina je, nakon aneksije Krima 2014. godine, usvojila NATO standarde, što se i te kako osjetilo u proteklih godinu dana koliko rat traje.
Nedavno smo boravili u posjeti Glavnom štabu NATO-a, gdje smo imali seriju neformalnih i nezvaničnih razgovora s različitim nivoima NATO zvaničnika, gdje smo razmijenili mišljenja o iskustavima koja imaju formacije obučene prema NATO standardima.
Primjera radi, NATO vojna filozofija, za razliku od sovjetske, mnogo polaže na autonomiju lokalnih nižerangiranih komandira na terenu. NATO trening, kako nam je objašnjeno, polazi od edukacije velikog broja narednika, odnosno nižerangiranih oficira koji kroz obuku dobijaju veliku autonomiju u donošenju odluka u skladu s razvojem situacije na bojnom polju. Sovjetska filozofija je veoma centralizovana i tu centralizovanu strukturu zadržale su i ruske formacije u Ukrajini. Kako nam je objašnjeno, ruski niži komandiri i komandanti često ne smiju donositi odluke i čekaju naredbu s viših nivoa, čime gube značajno vrijeme.
"NATO standardi obuke očekuju od narednika da sami procijene situaciju i donose odluke. Očekuje se da će ponekad donijeti pogrešnu odluku, ali iskustvo je pokazalo da je ovakav pristup višestruko koristan", rekao nam je jedan sagovornik. On ističe da su ukrajinske formacije trenirane na taj način, što se pokazalo posebno u prvim mjesecima rata.
Druga važna razlika između NATO vojne filozofije i sovjetske škole je oprema i naoružanje. Vojske koje potiču iz sovjetske škole proizvode jeftinije i manje sofisticirano oružje, jer sovjetska vojna škola podrazumijeva slanje velikog broja manje sofisticiranog oružja na front. Zapadno oružje, pak, mnogo je sofisticiranije, masivnije i teže se proizvodi, ali NATO filozofija je zasnovana na manjem broju komada oruža, ali manjak brojnosti se nadomješta kvalitetom. Primjer je slanje borbenih tenkova leopard u Ukrajinu, koji su znatno teži, imaju veći odraz, manju autonomiju i manju pokretljivost u odnosu na lakše, manje i pokretnije tenkove sovjetske proizvodnje. U borbi "jedan na jedan" sovjetski modeli T-72 nemaju veliku šansu protiv tenkova poput leoparda, ali sovjetska doktrina podrazumijeva da će njena vojska biti u stanju na front poslati veći broj lakših tenkova koje je lakše proizvesti i poslati na front, i tako dio nedostataka tehničke prirode zamjenjuju količinom i većom pokretljivošću.
Iako je sovjetski pristup u vrijeme prije modernih tehnologija imao smisla, danas, uz korištenje dronova, satelitskog interneta i umrežavanja formacija međusobno i sa komandnim centrima, uz slanje informacija u stvarnom vremenu tokom borbenih dejstava pružaju značajnu prednost formacijama s NATO filozofijom. Ukoliko ukrajinske formacije dobiju najmoderniju zapadnu opremu, imaće značajnu prednost u odnosu na rusku vojsku. Međutim, ovaj pristup ima i izazov, koji se sastoji ne samo u potrebi opsežne obuke posada na modernim zapadnim sistemima, već i uvezivanje raznih rodova vojske. Primjera radi, tenkovske formacije, kako nam je rečeno, treba da imaju podršku avijacije, logistike, pješadijskih jedinica, obavještajne zajednice koja mora ne samo da ispravno pročita situaciju na frontu u stvarnom vremenu, nego treba dobijene podatke da pošalje posadama koje su onda utrenirane da od ovih pojedinačnih komponenti naprave kompaktnu udarnu cjelinu koja je sposobna da uspješno sprovede sve zadatke.
Kako nam je nedavno rekao Olav Rajnertsen, ambasador Norveške u BiH, a kao što često govore i predstavnici drugih NATO zemalja u BiH, u narednom periodu slijedi ubrzavanje modernizacije OS BiH po NATO standardima. To podrazumijeva ne samo trening i sertificiranje i ostalih jedinica po NATO standardima, već i nabavku nove i savremene vojne opreme i obuku pripadnika OS BiH da tu opremu efikasno koriste. Bez obzira na to da li će BiH donijeti odluku da u konačnici uđe u NATO, iskustvo nesumnjivo pokazuje da će prihvatanje NATO standarda bez ikakve sumnje značajno modernizovati vojsku BiH, što će posljedično doprinijeti bezbjednosti svih njenih građana.
Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država. Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.