BANJALUKA - Prema podacima EU, svaki četvrti građanin BiH platu prima iz budžeta, za plate zaposlenih u javnom sektoru godišnje se izdvoji skoro 3,5 milijardi maraka, a zaposlene u javnom sektoru gotovo je nemoguće otpustiti.
U želji da dobijemo podatke koliko je u proteklom periodu otpušteno ljudi iz javnog sektora, obratili smo se svim trima agencijama za javnu upravu u BiH. Od njih smo specifično tražili podatke, ne o statistici onih koji su otišli u penziju, onih koji su sami dali otkaz jer su se iselili u inostranstvo ili prešli na neko drugo radno mjesto, nego samo one kojima je uručen otkaz, međutim, niko nije odgovorio na naše medijske upite. Jedan od službenika nam je nezvanično rekao da takvi podaci ne postoje već da bi se do njih moralo doći posredno, proučavajući dinamiku broja zaposlenih radnika u pojedinim sektorima.
U nevladinim organizacijama koje se bave praćenjem rada javnih službi ističu da nije čudo da ovih podataka nema. I sami ističu da se ta činjenica često pokušava maskirati upravo iznošenjem podataka onih koji su otišli u penziju ili promijenili posao kao "dokaz" da se otkaz može dobiti i u javnom sektoru.
Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzla, ističe da stranke putem zapošljavanja u javnoj upravi kontrolišu svoju izbornu bazu i na taj način su privatizovale državnu službu u partijske interese, i da se zato na pitanje o zapošljavanjima u javnom sektoru tako teško može dobiti odgovor.
"A kako se te ljude zapošljava na neodređeno vrijeme, kada dođe nova garnitura vlasti, oni zapošljavaju svoje, a ovi prije ostaju, jer im se praktično ne može uručiti otkaz. I onda se iz godine u godinu gomila broj zaposlenih u javnim službama", kaže on. Uvjeren je da će se moć političkih partija slomiti onda kada više ne budu imale uticaj na zapošljavanje u javnom sektoru.
Dodaje da će zbog besparice vlasti na svim nivoima u BiH uskoro biti prisiljene da započnu sa otpuštanjima, odnosno reformom javne uprave.
"Znate, tako je to kad nećete sami, onda vas natjeraju oni od kojih očekujete kredite, a to su MMF i Svjetska banka", ističe on.
Ana Lučić, iz Centara civilnih inicijativa, takođe ističe da je zapošljavanje u javnom sektoru gotovo nemoguće bez stranačke podobnosti.
"Dodatni problem predstavlja to što kod državnih službenika postoji sigurnost uživanja položaja, na koje se primjenjuje Zakon o državnim službenicima i koji po odlasku njihove stranke sa vlasti ostaju da rade u javnoj upravi", navodi ona. Prema njenim riječima, rješenje trenutne situacije je revidiranje javnih konkursa koji bi omogućili da u državnu službu dolaze sposobni, nezavisni kandidati.
Prema veličini javnog sektora, BiH bi trebala da ima uslugu na nivou Švedske
"Paralelno s tim treba ojačati i mehanizam evaluacije službenika, kojim se nakon loših ocjena ili kršenja radnih pravila i kodeksa, lako može dogoditi da radnik koji ne zadovoljava izgubi posao", navodi ona.
Međutim, problem nije samo činjenica da nema zvaničnih podataka o otkazima u javnom sektoru, već i o visina primanja, koja su, kako upozorava Marko Martić, izvršni direktor Centar za istraživanja i studije iz Banjaluke, veća nego u privatnom sektoru.
"Što se zapošljavanja i otpuštanja u javnom sektoru tiče, nismo se bavili detaljnijim procjenama broja eventualnog viška radnika niti procedurama zapošljavanja u javnom sektoru. Ipak, sve zaista upućuje na to da se više radi o političkom, a manje o ekonomskom pitanju", rekao je on.
Da se iza brda zaista nešto valja, svjedoči činjenica da Svjetska banka sa vlastima u BiH radi na reformi javne uprave, prema kojoj bi trebalo doći do čišćenja u tom segmentu.
Tatjana Proskurjakova, direktorica Kancelarije Svjetske banke u BiH, ističe da je zaista namjera javni sektor u BiH učiniti efikasnijim, ali ne nužno kroz otpuštanja, već kroz povećanje efikasnosti njihovog rada.
"Prema veličini javnog sektora koji sada ima BiH, vaša zemlja bi trebalo da ima usluge na nivou Švedske. Svi znamo da, nažalost, to nije tako", rekla je ona.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.