U Mađarskoj je otvorena arhiva nekadašnje komunističke tajne policije, a pretragom objavljenih dosijea pronađeni su i podaci o dvije osobe rođene u Bosni i Hercegovini, odnosno u Tuzli i Bijeljini.
U bazi otvorenoj u srijedu N1 je pretražio nazive mjesta iz Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije, na mađarskom i jezicima bivše Jugoslavije.
Baza nyitottaktak.hu, koju je predstavio mađarski premijer Peter Mađar, omogućava pretragu po imenu, kodnom imenu, imenu majke i mjestu rođenja. N1 je pretražio mjesta rođenja - Sarajevo, Mostar, Tuzlu, Zenicu, Banjaluku, Bihać, Brčko, Doboj, Travnik, Jajce, Trebinje, Bijeljinu i još desetak bh. gradova, u mađarskim i našim varijantama pisanja, kao i pojmove Bosna, Jugoslavija i Tito.
Kako navode, iz Bosne i Hercegovine pronađene su samo dvije osobe. Prva je rođena u Tuzli i upisana je na magnetnoj traci, posljednjoj elektronskoj evidenciji službe iz 1990. godine, s kodnim imenom mađarskog oblika. Druga je rođena u Bijeljini, upisanoj kao „Bjelina“ uz oznaku Jugoslavija, i pojavljuje se dva puta: na kartonu i na magnetnoj traci. Imena ne objavljujemo, jer zapis u bazi sam po sebi ne dokazuje da je osoba bila doušnik.
Obje osobe u evidenciji imaju šifru 07, koju arhiv opisuje kao „isključena osoba iz mreže“. To znači da su u nekom trenutku vođene kao dio mreže saradnika, a zatim isključene, ali se iz zapisa ne vidi kada ni zašto. Obje imaju i broj takozvanog B-dosijea, koji bi trebalo da bude objavljen do 25. februara 2027. i koji bi mogao otkriti više.
Pod Sarajevom (mađarski Szarajevó), Mostarom, Banjalukom (Banyaluka), Bosnom (Bosznia), Hercegovinom i Jugoslavijom (Jugoszlávia) kao mjestom rođenja nema nijednog zapisa, a pojam Tito ne pojavljuje se ni kao kodno ime.
Šta znači zapis u bazi
Mađarski Istorijski arhiv službi državne bezbjednosti (ÁBTL) na stranici baze navodi da evidencije sadrže ljude koji su sarađivali sa službom ili koje je služba bezuspješno pokušala vrbovati. I premijer Mađar je, predstavljajući bazu, rekao da ime u evidenciji ne dokazuje da je osoba podnosila izvještaje. Arhiv upozorava i da evidencije nisu potpune, jer je dio dokumenata uništen prije 1990.
Jedna osoba može se pojaviti i više puta, na primjer i na kartonu i na magnetnoj traci, pa broj zapisa nije isto što i broj ljudi.
Vojvodina, Beograd i Zagreb
Mnogo više zapisa ima za mjesta u Vojvodini, gdje živi mađarska zajednica, a dio tih mjesta je prije 1918. i tokom Drugog svjetskog rata bio pod mađarskom upravom. Prema pretrazi N1, zapisa ima:
- Subotica (Szabadka): 69
- Novi Sad (Újvidék): 47
- Senta (Zenta): 43
- Bečej (Óbecse): 26
- Sombor (Zombor): 24
- Kanjiža (Magyarkanizsa): 19
- Zrenjanin (Nagybecskerek): 14
- Bačka Topola (Topolya): 11
- Beograd: 7
- Osijek (Eszék): 5
- Murska Sobota (Muraszombat): 4
- Zagreb, Rijeka, Slavonski Brod i Ljubljana: po jedan
Brojke su minimalne, jer je baza pretraživana po nazivima mjesta onako kako su upisani, a službenici su ih upisivali različito, s akcentima i bez njih na mađarskom ili nekom drugom jeziku.
Šta slijedi
Do 25. februara 2027. Mađarska bi trebalo da objavi i oko 10.000 dosijea o vrbovanju, s detaljima o tome kako je ko vrbovan i šta je radio. Radni dosijei s izvještajima o praćenim ljudima ostaju zatvoreni radi zaštite žrtava.
U Bosni i Hercegovini dosijei bivše Službe državne bezbjednosti nisu otvoreni na sličan način, a pitanje šta se desilo s dokumentima Udbe i dalje nema javnog odgovora.