Otvorena nova zgrada Akademije nauke i umjetnosti RS (Foto)

BANJALUKA - Akademija nauka i umjetnosti RS danas je, 15 godina nakon osnivanja, dobila novu zgradu u centru Banjaluke.

Prema riječima Rajka Kuzmanovića, predsjednika ANU RS, novi reprezentativni objekat nauke i kulture u RS znači pobjedu nauke i kulture u vremenu koje, kako je rekao, nije naklonjeno srpskom narodu.

"Skućili smo se u vremenu koje nam nije baš naklonjeno kada se srpskom narodu nameće tuđa volja, kada mu se želi oduzeti i umanjiti pravo na samostalnost i postojanje, odnosno opstanak na tlu svojih predaka", naveo je Kuzmanović. On je izrazio nadu da će novi objekat, za koji je rekao da je hram nauke, kulture i znanja, biti podsticaj za nove naraštaje u RS koji će njegovati naučnu i kulturnu misao, te je dodao da će ANU RS biti u službi naroda i raditi za njegov interes.

Prema njegovim riječima, Akademija posebnu zahvalnost duguje svim vladama u RS koje su od osnivanja prepoznale značaj te institucije, a posebno je zahvalio bivšem predsjedniku Vlade RS Miloradu Dodiku, za kojeg kaže da je posebno pomogao radu Akademije.

Dodik, kome je uručena zlatna plaketa za doprinos i podršku ANU RS, rekao je da je otvaranje nove zgrade ANU RS veliki dan za RS, jer, kako je istakao, stvoreni su uslovi da jedna važna nacionalna institucija ima optimalne uslove za rad i za promociju sasvim drugačije slike o srpskom narodu.

"A ta slika je da smo mi za mir i toleranciju, da je RS spremna i sposobna da primi različitosti, da vjeruje u mir i da se kao takva pokaže na svim važnim mjestima. Takvu RS želim i ja da vidim kao slobodnu zemlju koja iskazuje svoju tolerantnost da prihvati ljude različitih nacionalnosti i da im obezbijedi normalan život i na neki način da ih ohrabri da vole RS i da joj daju svoj individualni, naučni i svaki drugi doprins", rekao je Dodik.

Plaketu je dobio i Nikola Hajdin, presjednik Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) iz Beograda, koji je ispred SANU izrazio zadovoljstvo što je ANU RS dobila novu zgradu.

"Velika čast je biti ovde. Imamo zajedničku obavezu truditi se da činimo i više kroz saradnju i da stvaranje zajedničkih projekata, bez obzira s koje strane oni dolaze", rekao je on.

Hajdin je u ime SANU uručio Kuzmanoviću i ANU RS skulpturu Dositeja Obradovića, rad akademskog vajara Nikole - Koke Jandrovića.

"Dositej je veliki začetnik i nauke i kulture i umetosti i služi kao uzor, kako i vama tako i nama, i možda je ovakva vrsta poklona najprigodnija, jer simbolički pokazuje našu vezu sa RS kroz nauku, umetnost i kuluru", rekao je predsjednik SANU.

Nikiforov, koji je takođe dobio zlatnu plaketu, izrazio je zahvalnost u ime Ruske akademije što prisustvuje otvaranju nove zgrade, te je dodao da će ruski i srpski narod sada biti bolje povezani kroz ove naučne institucije. Nikiforov je kratko podsjetio da je Ruska akademija institucija stara 287 godina, te da ima veliku tradiciju. Akademija ima 500 stalnih članova i 750 dopisnih članova, oko 400 instituta u kojima radi oko 45.000 istraživača iz oblasti prirodnih i društvenih nauka.

"U našoj akademiji radi ukupno 120.000 ljudi, a godišnji budžet koji dobijamo od Vlade iznosi dvije milijarde dolara i funkcioniše na principu samoupravljanja, koje je vama iz vaše prošlosti dobro poznato kao model", rekao je Nikiforov.

Momir Đurović, predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, kojem je takođe uručena zlatna plaketa, rekao je da vjeruje da je to priznanje Crnogorska akademija dobila zbog njene pomoći u osnivanju ANU RS, ali, kako je istakao, više zbog učešća u njenom radu kroz cijelo vrijeme njenog postojanja.

"Nagrada je posebna privilegija koju mislim da smo zaslužili zato što smo sarađivali s vama i promovisali ANU RS gdje god smo bili", istakao je Đurović.

Prema njegovim riječima, zadatak modernih akademija, kako to u Evropi shvataju, je manje da promovišu nacionalni identitet i nose nacionalnu renesansu, a više da budu kreatori novog naučnog znanja. On je podsjetio da velike svjetske akademije, poput američke, imaju zadatak da pomažu vlastima u donošenju važnih odluka, što je, kako smatra, glavni zadatak tih akademskih institucija.

"Mislim da zadatak akademije nije toliko da proizvodi nauku, nego da svojim znanjima i iskustvima savjetuje vlastima koje donose političke odluke", rekao je on, i kao primjer naveo Akademiju SAD, koja godišnje napiše 60 izvještaja američkom Senatu, koji ima i poseban odbor za savjetovanje s Akademijom.

Aleksandar Džombić, predsjednik Vlade RS, rekao je da nova zgrada akademije predstavlja spoj privrede, nauke, umjetnosti i državnosti RS.

"Vlada će uvijek pružati podršku za projekte Akademije, ali očekuje i glas akademske javnosti koji će pomoći u ostvarivanju njenih ciljeva, posebno sa stanovišta najaktuelnijih dešavanja koja uznemiruju BiH", rekao je Džombić, kojem je uručena i medalja zahvalnosti Akademije za podršku toj instituciji.

Petnaest godina postojanja Akademije

Akademija nauka i umjetnosti RS osnovana je 11. oktobra 1996. godine kao najviša naučna, umjetnička, radna i reprezentativna ustanova u RS sa zadatkom da razvija i podstiče nauku i unapređuje umjetničku djelatnost.

Te zadatke i ciljeve Akademije ostvaruju 42 njena člana, među kojima su redovni, dopisni i inostrani članovi, koji su raspoređeni u četiri odjeljenja. Prvo je Odjeljenje društvenih nauka, zatim Odjeljenje za književnost i umjetnost, Odjeljenje prirodno-matematičkih i tehničkih nauka, te Odjeljenje medicinskih nauka. Dvadeset tri člana Akademije su u radnom sastavu, pet su van radnog sastava i 14 je inostranih saradnika.

Akademija ima veći broj odbora, centara i instituta kao radnih tijela u kojima je angažovano oko 150 naučnih radnika, univerzitetskih profesora, istraživača i drugih stručnjaka.

ANU RS je institucija koja je osnovana kako bi podstakla razvoj nauke i umjetnosti, te da čuva, njeguje i unapređuje kulturu, duh i stvaralačke potencijale srpskog naroda.

Na sajtu Akademije kao osnivači su navedeni Milorad Ekmedžić, Desanka Kovačević-Kojić, Manojlo Maravić, Petar Mandić, Slavko Leovac, Vojin Komadina, Veselin Perić, Milan Vasić i Radovan Vučković.

Za 15 godina postojanja izdato je 55 naslova, naučnih knjiga, zbornika, ljetopisa, spomenica, a pokrenuta su i dva časopisa "Građa o prošlosti Bosne" i "Contemporary Materials".

Otvaranju prisustvovao velik broj zvanica

Otvaranju nove zgrade i svečanosti tim povodom su, pored članova ANU RS, prisustvovali Milorad Dodik, predsjednik RS, Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS, Mirko Cvetković, predsjednik Vlade Srbije s ministrima, kao i Aleksandar Džombić, predsjednik Vlade RS sa članovima svog kabineta. Osim njih, iz akademskih zajednica otvaranju su prisustvovali Nikola Hajdin, predsjednik Srpske akademije nauka i umetnosti iz Beograda, Momir Đurović, predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Gil Aluha, predsjednik Kraljevske akademije ekonomskih i finansijskih nauka Španije, Aleksandar Nikiforov, potpredsjednik Ruske akademije nauka i umjetnosti, kao i predstavnici Češke akademije nauka, Evropske akademije nauka, Matice srpske iz Novog sada, te brojni drugi članovi javnog i kulturnog života RS, Srbije, Crne Gore i BiH.

Osim njih, otvaranju su prisustvovali i predstavnici gradova i opština RS, među kojima su bili i Dragoljub Davidović, gradonačelnik Banjaluke, Vinko Radovanović, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, Dobroslav Ćuk, načelnik opštine Trebinje, Marko Pavić, načelnik opštine Prijedor, kao i predstavnici brojnih institucija i privrednih organizacija RS i Srbije.