SARAJEVO – Poslanici u Predstavničkom domu BiH već dva sata raspravjaju o hitnosti procedure seta zakona o akcizama i depozitu u bankama u BiH. Rasprava postaje sve žustrija, a stavovi su oprečni, tako da je još uvijek neizvjesno kakav će ishod glasanja biti.
Set zakona koji predviđaju povećanje akciza od 15 feninga u parlamentarnoj su proceduri već šest mjeseci, podsjetio je danas poslanik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine Nikola Lovrinović na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH gdje se raspravlja o tom setu zakona.
Ocijenio je da postoji opravdana potreba za donošenje ovih zakona i to u hitnom zakonodavnom procesu te je predložio zaključak kojim bi se zadužilo Vijeće ministara da u roku od šest mjeseci parlamentu dostavi informaciju o rezultatima primjene ovih zakona.
Poslanik Saveza za bolju budućnost (SBB) Mirsad Isaković također je napomenuo da je potrebna hitna procedura donošenja zakona koji bi osigurali povećanje akciza, a prihodi koji će nakon toga nastati trebali bi biti utrošeni na izgradnju cesta i autocesta.
Zbog rasprave koja je nekoliko puta bila o suštini zakona, a ne o hitnosti, iako je predsjedavajući Doma Šefik Džaferović (Stranka demokratske akcije - SDA) pozivao na poštovanje procedura, poslanik Demokratske fronte (DF) Damir Bećirović, pozivajući se na Poslovnik, zatražio da kada se bude glasalo o ovim zakonima to učini prozivanjem.
Veliki dio rasprave odnosio se na zaključke koje su predložili poslanici Stranke demokratske akcije (SDA) Šemsudin Mehmedović i Sadik Ahmetović, kojima bi smanjili posljedice po građane, a za poslanika SBB-a Damira Arnauta oni nisu sporni jedino je upitao hoće li biti implementirani, ali je naglasio da je povećanje akciza potrebno kako bi se u BiH gradila cestovna infrastruktura.
Aleksandra Pandurević, poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) napomenula je da je Vijeće ministara ova zakonska rješenja uputilo u hitnu proceduru na „SMS sjednici“ tvrdeći da je to učinjeno bez glasova i jednog ministra iz reda Srba čime se krše propisi.
Najavila je da će stranke okupljene u koaliciju „Savez za promjene“, čiji je i SDS dio, podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH ukoliko zakoni budu usvojeni, ponovno zatraživši da se zakoni donose u redovnoj zakondavnoj proceduri.
Klub SBB-a tražio je pauzu od pola sata nakon koje će poslanici izjasniti da li će se glasati o zaključcima Šemsudin Mehmedović i Sadik Ahmetović.
- U okviru rasprave o zahtjevu Savjeta ministara BiH za razmatranje prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH po hitnom postupku, poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine najviše su raspravljali o zaključcima koje su predložili poslanici SDA Šemsudin Mehmedović i Sadik Ahmetović.
Mehmedović, koji je sa Ahmetovićem i još tri član SDA istupio iz kluba te stranke u ovom domu, rekao je da će Sadik Ahmetović i on glasati za set zakona o akcizama ukoliko bude usvojen set zaključaka koje su predložili njih dvojica.
On je istakao da je usvajanja ovih zaključaka garancija da građani neće pretrpjeti veliku štetu usvajanjem zakona o akcizama.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Mladen Bosić iz SDS-a ukazao je da je u zaključcima Ahmetovića i Mehmedovića mnogo prenosa nadležnosti, jer Predstavnički dom treba da usvaja nešto što je u nadležnosti entiteta.
Njegova stranačka koleginica i predsjedavajuća Kluba SDS-a u Predstavničkom domu Aleksandra Pandurević istakla je da entitetske vlade nemaju nikakve obaveze da provedu predložene zaključke, a da Vlada Republike Srpske neće dozvoliti da joj to određuje parlament BiH.
Ne može ovaj parlament naređivati Vladi Republike Srpske i Narodnoj skupštini šta će raditi. Oni nemaju nikakve obaveze prema ovim zaključcima", istakla je Pandurevićeva.
Prema njenom mišljenju, postavlja se pitanje ustavnosti predloženog zakona. "Šta ako zakon bude usvojen, a Ustavni sud BiH ospori njegovu ustavnost", zapitala je Pandurevićeva.
Poslanik NDP-a Momčilo Novaković smatra da je neke od zahtjeva koje su naveli Mehmedović i Ahmetović nemoguće provesti, odnosno njihovo usvajanje ne garantuje i njihovu realizaciju.
Sličnog stava je i Saša Magazinović iz SDP-a BiH, koji smatra da su zaključci dijelom apsolutno neprovodivi, dijelom nezakoniti, a dijelom promašili mjesto na koje se odnose.
Ovo je alibi za glasanje za akcize, odnosno trgovina", tvrdi Magazinović.
Damir Arnaut iz SBB-a rekao je da su zaključci "mrtvo slovo na papiru".
Ahmetović i Mehmedović svojim zaključcima traže da nakonusvajanja Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH ne dođe do povećanja maloprodajne cijene nafte sve dok se cijena na berzi drastičnije ne poveća /minimalno 20 odsto/.
Ako dođe do većeg povećanja cijena nafte na berzi, Agencija za zaštitu potrošača, zajedno sa vladama, kontrolisaće formiranje cijena nafte u maloprodaji da ne bi došlo do povećanja cijena osnovnih proizvoda potrebnih za život ljudi u BiH.
Oni traže da razlika cijene od povećane akcize /10 plus pet feninga/ opterećene PDV-om, što iznosi 2,6 feninga, treba biti usmjerena isključivo za podsticaj poljoprivredi /plavi dizel/, za šta se zadužuju entitetska ministarstva poljoprivrede, zatim da zakon o podsticanju poljoprivrede u Federaciji BiH bude usvojen u roku od 90 dana, te da bude pokrenuta reforma javne uprave i da se obezbijede uštede neophodne za budžetsku izbalansiranost.
U zaključcima se navodi da treba predložiti akcioni plan za finansijsku održivost i ekonomsku stabilnost budžeta svih nivoa, bez zahvatanja kredita MMF-a, u roku od 60 dana, kao i da treba angažovati domaće i svjetske stručnjake da se u roku od šest mjeseci uradi strategija razvoja BiH koja bi bila usvojena u Parlamentarnoj skupštini BiH i entitetskim parlamentima, bez značajnog zaduživanja, a koristeći postojeće resurse BiH.
Izmjenama Zakona o akcizama u BiH akcize za gorivo povećavaju se za 15 feninga po litru
Početku sjednice nisu prisustvovali poslanici iz SNSD-a, ali prisustvuju nastavku današnje sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, nakon što je usvojen dnevni red, na kojem se nalazi i zahtjev Savjeta ministara BiH da po hitnom postpuku budu razmatrana četiri zakonska prijedloga čije je usvajanje uslov za nastavak kreditinog aranžmana sa MMF-om.
Poslanik iz redova SBB-a, Damir Arnaut, tražio je da se Prijedlog izmjena i dopuna zakona o sigurnosti saobraćaja koji predviđa da prednost nad vozilima političara imaju vozila hitne pomoći i vatrogasna kola ipak uvrsti na dnevni red.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović, rekao je da po poslovniku nije moguće ovu tačku staviti na dnevni red.
Poslanik NDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Momčilo Novaković rekao je da od danas prekida svaku poslaničku komunikaciju sa poslanikom SBB-a Damirom Arnautom, te da ljudske do sada gotovo da nije ni bilo.
Novaković je ovo rekao u okviru rasprave o dnevnom redu današnje sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, nakon što je Arnaut njega i druge parlamentarce koji su članovi Komisije za saobraćaj i komunikacije optužio da se zalažu da vozila pod pratnjom imaju prednost nad vozilima hitne pomoći i vatrogasnih službi.
Arnaut je optužbe uputio i na račun drugih članova Komisije Mladena Bosića, Staše Košarca, Nikole Lovrinovića i Šemsudina Mehmedovića koji su na jučerašnjoj sjednici Komisije glasali za zaključak da se izjašnjavanje o Arnautovom prijedlogu odgodi dok Komisija ne dobije pisani stav Savjeta ministara BiH.
Komisija je od Predstavničkog doma zatražila produženje roka za 20 dana za dostavljanje mišljenja o prijedlogu ovog zakona.
Bosić, Novaković, Lovrinović i Mehmedović osudili su Arnautov istup istakavši da je riječ o njegovoj samopromociji.
Poslanici su prihvatili prijedlog Kolegijuma Predstavničkog doma da Savjet ministara BiH do naredne sjednice Doma dostavi informaciju o posljedicama krize u vezi sa hrvatskim "Agrokorom" na ekonomiju BiH.
Prethodno je poslanik SDP-a BiH Denis Bećirović tražio da ovo bude uvršteno kao posebna tačka na dnevni red današnje sjednice.
Nakon što je usvojen dnevni red današnje sjednice data je pauza.