BANJALUKA, SARAJEVO - Zoran Tegeltija, novoimenovani predsjedavajući Savjeta ministara BiH, moraće da presiječe i odluči ko će biti kandidat za ministra za ljudska prava i izbjeglice iz DNS-a.
Kako nam je potvrđeno u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, još nije dostavljen prijedlog kandidata iz DNS-a kako bi ova institucija provjerila i dala zeleno svjetlo da li može da bude imenovan na pomenutu funkciju.
Podsjećanja radi, DNS, odnosno zvanični organi ove stranke, predložio je Draška Aćimovića iz reda ostalih za ministra za ljudska prava i izbjeglice, međutim i Nenad Nešić, potpredsjednik DNS-a i poslanik ove stranke u Predstavničkom domu parlamenta BiH, predložio je Mlađena Božovića na istu funkciju. U SNSD-u u petak su rekli da do ponedjeljka očekuju ime jednog kandidata, a istovremeno i Marko Pavić, lider DNS-a i Nešić su rekli da neće odustati od svojih prijedloga, tako da još nije poznato o kojem imenu iz DNS-a će se odlučivati na sjednici Predstavničkog doma parlamenta BiH.
Nezvanično "Nezavisne" saznaju da je za SNSD prihvatljivija opcija Božović s obzirom na to da on ima podršku Nešića, tačnije ima glas u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Izvor u SNSD-u ističe da bi u slučaju prihvatanja kandidata koji ne može obezbijediti dovoljno glasova u parlamentu BiH mogla biti dovedena u pitanje i većina koju sada čine stranke okupljene oko SNSD-a.
Tegeltija se, i pored naših brojnih nastojanja, danas nije javljao na mobilni telefon kako bismo provjerili koje ime će predložiti za ministra, ali je za ATV rekao da je dobio dva pisma iz DNS-a u vezi sa njihovim kandidatom za ministra.
"Moja lična očekivanja su bila da ću u toku današnjeg dana doći do jednog imena. Međutim, već u jutarnjim časovima stiglo je pismo od Pavića da DNS ostaje uz kandidata Aćimovića i da se ne treba obazirati na priču nekoliko članova DNS-a. Nekoliko sati poslije toga stiglo je i pismo od Nešića, u kojem on konstatuje da i dalje ostaje kod prijedloga Božovića, i to je takođe njegovo pravo i mogućnost. Međutim, ono što mene zabrinjava jeste drugi dio tog pisma koje je uputio Nešić, u kojem je eksplicitno naveo da, u slučaju da kandidat za ministra bude Aćimović, on neće glasati za izbor novog Savjeta ministara", istakao je danas Tegeltija za ATV, dodajući da će konačnu odluku u vezi sa ministrom za ljudska prava i izbjeglice donijeti danas.
Podsjećanja radi, kandidate za ministre i zamjenike ministara u Savjetu ministara BiH dostavili su samo SNSD i HDZ, a CIK je na sjednici u četvrtak po zahtjevu Tegeltije utvrdio da Vojin Mitrović (SNSD), kandidat za ministra transporta i komunikacija, Staša Košarac (SNSD), kandidat za ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, Ankica Gudeljić (HDZ), kandidat za ministra civilnih poslova BiH, Josip Grubeša (HDZ), kandidat za ministra pravde BiH, ispunjavaju sve potrebne uslove za imenovanje, isto kao i Siniša Ilić, Mirko Okolić, Mijo Krešić, Ljiljana Lovrić i Josip Brkić, koji su predloženi za zamjenike ministara u Savjetu ministara BiH.
Svoje kandidate za ministra danas je utvrdio SBB, koji je Fahrudina Radončića, lidera ove stranke, predložio za ministra bezbjednosti, dok je SDA kao svoje kandidate predložio Biseru Turković za ministra spoljnih poslova BiH, a Nedžada Brankovića, Dževada Mahmutovića, Hazima Rančića i Nezira Pivića za zamjenike. Kada je riječ o kompletiranju Savjeta ministara, ostalo je još samo da DF i zvanično predloži Sifeta Podžića za ministra odbrane.
Predlaganje kandidata iz redova SBB BiH obilježila je ostavka Damira Arnauta na sve stranačke funkcije. On je ostavku na mjesto člana Predsjedništva SBB-a podnio ne zbog imenovanja Radončića za ministra, već zbog odluke ove stranke da sruši Vladu Kantona Sarajevo i napravi novu koaliciju sa SDA i DF-om za ovaj nivo vlasti.
"U takvim okolnostima smatram da ne mogu efikasno obavljati te funkcije, posebno jer ne mogu odgovoriti na pitanja drugih članova SBB-a zašto je to bilo neophodno. Članovi od nosilaca rukovodećih pozicija očekuju te odgovore, kao što ih i ja kao član SBB-a očekujem", rekao je Arnaut, a prenose mediji iz FBiH, dodajući da su mu nejasna obrazloženja rukovodstva SBB-a o odluci o rušenju Vlade Kantona Sarajevo.
S druge strane, u SBB-u su Arnauta optužili da ih pokušava ucijeniti, i to međunarodnom zajednicom, koja je navodno od njega tražila da opstane Vlada KS.
Juče su se oglasile i ambasade SAD, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije, koje u zajedničkoj izjavi navode da su posvećene građanima BiH i reformama koje će njima pomoći, a ne bilo kojoj političkoj stranci ili grupaciji.
"U prethodnih 12 mjeseci uvjerili smo se da je koaliciona vlada imala jasnu i pozitivnu viziju o tome kako unaprijediti život građana. Spremni smo na saradnju sa svima koji pokažu aktivnu i jasnu predanost promjenama s ciljem bolje političke i socijalne klime širom zemlje", navodi se u zajedničkoj izjavi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.