U 2004. godini počeli smo raditi na kampanji pritiska da utičemo na RS da ispuni svoje dužnosti saradnje sa Hagom. Te godine 30. juna, jednostranom odlukom, uklonio sam 59 srpskih zvaničnika i političara zbog nesaradnje sa ICTY, piše Ešdaun u knjizi
Smjena 59 političara u RS
Sljedeće skoro tri godine, do kraja mandata Pedija Ešdauna, 31. januara 2006. godine, nije bilo manje dinamično, ali on se u knjizi na njih samo sažeto osvrće. Piše kako su reforme, čiji je proces započet u prvoj godini mandata, napredovale i kako se odvijao program izgradnje države.
`Kada sam se vratio sa odmora u maju, složili smo se da će naša dva sljedeća velika zadatka biti, prvo, da izvršimo reformu bosanskih policijskih snaga od 69 frakcija tako da ćemo ih staviti pod jednu državnu strukturu i drugo da slomimo osam godina opstrukcija u RS, tako što ćemo uhapsiti ratne zločince, posebno Karadžića, te će Bosna biti u mogućnosti da se pridruži NATO Partnerstvu za mir`, piše Ešdaun.
Reforma odbrane napredovala je dobro sa manjim krizama, bilo je jasno da Bosna može doći do pridruženja Partnerstvu za mir sa jednim izuzetkom. Republika Srpska još uvijek nije potpuno uspjela da ispuni svoju međunarodnu i obavezu Dejtonskog sporazuma da sarađuje sa Haškim tribunalom u hapšenju optuženih ratnih zločinaca. Do sredine 2004. godine RS nije, u devet godina od Dejtona, uhapsila niti jednog haškog optuženika. Nekih 14 je uhapšeno na teritoriji RS, ali sve njih uhapsile su NATO snage, a nijednog RS.
`U 2004. godini počeli smo raditi na kampanji pritiska da utičemo na RS da ispuni svoje dužnosti saradnje sa Hagom. Te godine 30. juna, jednostranom odlukom uklonio sam 59 srpskih zvaničnika i političara zbog nesaradnje sa ICTY. Ovo je bio veoma napet momenat za koji je ponovo predviđana raširena i nasilna reakcija iz RS. Ali obavještajna služba je sada radila`, nastavlja visoki predstavnik i objašnjava kako je sve prošlo bez većih incidenata.
`Bili smo u mogućnosti da se usmjerimo na ljude koji pored toga što su imali visoke pozicije nisu u suštini uživali mnogo javne podrške među srpskim stanovništvom. Pomogle su nam u ovoj vježbi informacije koje su obezbjedila brojna međunarodna tijela, uključujući u ovom slučaju, rusku vladu`, navodi Ešdaun.
Međutim, na drugoj strani, Rusi nisu imali iste stavove kada je u decembru 2004. godine, visoki predstavnik smjenio drugu manju grupu od devet srpskih zvaničnika i zamrznuo finansije `vladajuće` srpske nacionalističke partije SDS-a, zbog informacija da su imali ilegalne kontakte sa Karadžićem i njegovom mrežom.
`U ovom slučaju Rusi su javno iznijeli svoje protivljenje (jedini put tokom mog mandata da je bilo javnog protivljenja od strane ambasadora iz Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira). Kako bi pokazali svoje nezadovoljstvo razmetljivo su otkazali moj planirani posjet Moskvi. Kako god, niti ovo, ni `kriza` prouzrokovana kratkim bojkotom Srba nije trajalo dugo. U veoma kratkom periodu, devetogodišnja opstrukcija vlasti RS na saradnji sa Hagom je prekinuta`, prisjeća se Ešdaun.
`Naše bitke, kako bilo, nisu vođene samo sa Srbima. Jednako sam učinio sebe nepopularnim među bosanskim Muslimanima u jesen 2005. godine. Sarajevski međunarodni aerodrom, iako na teritoriji koja je pod kontrolom bosanskih Muslimana, graniči s jedne strane sa teritorijom RS i srpskim dijelom grada Sarajeva. U jesen 2005. godine, bosanski Muslimani su jednostrano odlučili da preimenuju naziv aerodroma po njihovom ratnom predsjedniku, Aliji Izetbegoviću i čak su počeli da ispisuju slova njegovog imena na aerodromsku zgradu. Znao sam Izetbegovića dobro i divio sam mu se kao osobi koja je više nego iko drugi, obezbijedio opstanak bosanskih Muslimana u genocidnom ratu, u kojem ga je međunarodna zajednica ostavila. Posjetio sam Izetbegovića mnogo puta tokom rata, bio sam pored njegove samrtničke postelje u oktobru 2003. godine i govorio na njegovoj sahrani. Ipak, on je bio za mnoge bosanske nemuslimane kontroverzna figura tokom rata i kasnije. Stoga imenovanje međunarodnog aerodroma njegovim imenom bio je namjeran, provokativni čin koji bi odmah bio praćen preimenovanjem drugih aerodroma, željezničkih stanica i bog zna čega sve drugog ne, po herojima drugih etničkih naroda Bosne. Ponovo sam morao djelovati, osporio sam odluku i podnio zakon parlamentu zahtijevajući široke konsultacije prije nego se preimenuju bilo koje službe u Bosni koje imaju međunarodni karakter`, završava Ešdaun.
(Nastaviće se)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.