BANJALUKA - Uprkos različitim stavovima o brojnim pitanjima, i Rusija i SAD žele mir, stabilnost i razvoj u cijelom regionu, rekao je Petar Ivancov, ambasador Ruske Federacije.
"Recimo, trenutno u BiH sarađujemo na pitanju obrazovnog sistema. I ja i moja koleginica američka ambasadorka vjerujemo da ta pitanja treba rješavati unutrašnjim dijalogom. I nas oboje podržavamo taj dijalog", rekao je on.
Jedno od pitanja o kojima se ne slažu je pitanje referenduma u RS, a Ivancov smatra da se radi o demokratskom izražavanju volje građana RS o stanju u pravosuđu na nivou BiH.
Ponovio je ocjene da je izvještaj visokog predstavnika Savjetu bezbjednosti na štetu RS, ali je i podvukao da sankcije nisu rješenje već dijalog.
NN: Ruska delegacija u Savjetu bezbjednosti podržala je rezoluciju o produženju mandata EUFOR-a, a prošli put je imala rezerve. Šta je bio razlog da tako glasate ovaj put?
IVANCOV: Uvijek smo polazili od pretpostavke da je EUFOR instrument u implementaciji Dejtonskog sporazuma i da je produženje mandata neophodno u kontekstu Dejtonskog sporazuma. Ako se sjećate, od 2004. stalno smo podržavali da se mandat EUFOR-a produži. Jedini izuzetak napravili smo prošle godine, kada smo bili uzdržani, ali razlog nije bilo to što bismo mi bili protiv misije EUFOR-a, nego zato što je tekst rezolucije bio preopterećen pitanjima koja nemaju veze s izvršavanjem EUFOR-ovog mandata. Fokus je bio na evroatlantskim pitanjima, funkcionisanju OHR-a i drugim pitanjima koja za taj madant nisu relevantna. Ove godine smo zajedno s našim partnerima pronašli kompromis zasnovan na našem nacrtu tehničke rezolucije. Ta rezolucija uključuje i neka pitanja koja su važna za naše partnere.
NN: Znači, govorimo o terminu "evroatlantske integracije"?
IVANCOV: Tačno. To pitanje nije u mandatu EUFOR-a. U tekstu se spominje NATO, ali u kontekstu mehanizma podrške EUFOR-u, odnosno na način da je to relevantno za sprovođenje njegovog mandata.
NN: U kolikoj mjeri se usvojena rezolucija razlikuje od prošle koju niste podržali?
IVANCOV: Neki dijelovi su ostali isti, ali oni se svi odnose na sprovođenje mandata EUFOR-a.
NN: Kada govorimo o evroatlantskim integracijama, kakva je trenutna pozicija Rusije kad je u pitanju moguće članstvo BiH u NATO?
IVANCOV: Mi ne vjerujemo da bi proširivanje NATO-a evropskim kontinentom poboljšalo bezbjednosno okruženje. Naprotiv, mislimo da bi to kreiralo dodatne podjele i tenzije i u ovom regionu, kao što, na primjer, možete vidjeti prema tome šta se dešava u Crnoj Gori, mada je, naravno, NATO samo jedno od spornih pitanja tamo. Osim toga, treba imati u vidu da u BiH ne postoji konsenzus za NATO zato što jedan dio BiH - odnosno konkretno RS - ne vjeruje da je sad pravo vrijeme za to. Lideri u RS javno govore da je članstvo moguće samo nakon referenduma o NATO-u u RS i o daljim koracima susjedne Srbije u tom smjeru.
NN: Šta biste vi izvukli kao najvažnije poruke ruske delegacije na sjednici Savjeta bezbjednosti?
IVANCOV: Naravno, tekst kompletnog izlaganja možete pronaći na internetu. U suštini naš predstavnik je rekao da je situacija u BiH stabilna i da nema prijetnje miru u regionu od strane BiH. Analizirajući izvještaj, on je istakao da visoki predstavnik nije ušao u dublju analizu stanja u BiH. Umjesto toga, visoki predstavnik se fokusirao na nekoliko nasumice odabranih tema, što njegov izvještaj čini neobjektivnim i pristrasnim na štetu RS.
NN: Stalno se spominju moguće sankcije nakon odluke NS RS da raspiše referendum. Imate li vi procjene da bi do toga stvarno moglo uskoro i doći?
IVANCOV: Sankcije koje spominjete povezane su s odlukom o referendumu, koji vlasti RS žele da sprovede u skladu s postojećim modernim demokratskim tradicijama. Povod za referendum je činjenica da je značajan dio stanovništva u RS nezadovoljan kako se pravda sprovodi na državnom nivou. I ne mislim da je to nekakva posebna tajna. I sama međunarodna zajednica priznaje da je državno pravosuđe ne samo neefikasno, nego i pristrasno u velikom broju slučajeva. To se pokušalo riješiti kroz strukturisani dijalog pod vođstvom EU, ali nažalost, taj dijalog nije doveo do očekivanih rezultata. Naša pozicija je da stavovi izabranih srpskih zvaničnika ne mogu biti ignorisani, jer bi to bio nedemokratski čin. Umjesto toga, smatramo da treba ukloniti korijene problema u pravosuđu, a sankcije nisu pravi način da se to i postigne. Sankcije bi samo dovele do povećanja tenzija u BiH. Umjesto sankcija, treba pokrenuti dijalog i izvršiti detaljnu analizu problema u pravosuđu.
NN: Očigledno je da SAD i Rusija imaju veoma različite stavove o situaciji u BiH, a u svjetlu činjenice da se sve češće sukobljavaju širom svijeta, treba li građani BiH da brinu kako bi se to moglo odraziti?
IVANCOV: Ne bih ja tako gledao na naše odnose sa SAD, u ovom regionu pogotovo. Naravno, naši stavovi se razlikuju u brojnim međunarodnim pitanjima, ali pogrešno bi bilo gledati na takav način, ili koristiti termine "sukobi" ili "hladni rat". To ne bi bilo primjereno. Iako imamo različite stavove, i mi i SAD želimo mir, stabilnost i razvoj u cijelom regionu. To je naš osnov za saradnju i mislim da dobro sarađujemo na brojnim pitanjima, i sa SAD i s našim evropskim partnerima.
NN: Možete li tu saradnju navesti na konkretnom primjeru u BiH?
IVANCOV: Recimo, trenutno u BiH sarađujemo na pitanju obrazovnog sistema. I ja i moja koleginica američka ambasadorka vjerujemo da ta pitanja treba rješavati unutrašnjim dijalogom. I nas oboje podržavamo taj dijalog.
NN: Sljedeće sedmice obilježavamo 20 godina Dejtonskog sporazuma. Kako vidite taj sporazum?
IVANCOV: Godišnjica je povod da pogledamo na napredak koji smo postigli i vidimo kakva je šansa za budućnost. Mi vjerujemo da se u zadnjih 20 godina Dejton pokazao kao čvrsta osnova ne samo za završetak rata, nego i za održavanje mira i pomirenje. Prava vrijednost Dejtona je da je stvorio politički sistem, mada on jeste uspostavio donekle komplikovanu strukturu. Ali, znate, ta struktura odražava strukturu same zemlje, koja je multietnička i multireligijska. Dejton je postavio jasne principe za funkcionisanje države. Važno je da građani BiH grade svoju budućnost koristeći te principe. Osnova za dijalog postoji i ona je sadržana u principu da postoje tri konstitutivna naroda i dva entiteta. Dejton treba koristiti tako da se da podrška nezavisnom razvoju i dogovaranju unutar BiH, bez miješanja i vođstva sa strane. Odluke treba donositi na bazi dogovora unutar zemlje.