SARAJEVO - Sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na čijem je dnevnom redu zahtjev Savjeta ministara BiH za razmatranje po hitnom postupku Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima počela je u Sarajevu.
Predloženom izmjenom propisuju se sastav, mandat, način odlučivanje i druge obaveze Stručnog vijeća Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma zatražila je juče od Kolegijuma Predstavničkog doma dodatnih 60 dana za izjašnjavanje o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platama i naknadama zaposlenih u institucijama BiH koji je predložio Savjet ministara BiH, te prijedlogu izmjene ovog zakona čiji je predlagač poslanik SDA Šemsudin Mehmedović.
Poslanici bi trebalo samo da u drugom čitanju razmatraju Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH čiji je predlagač poslanik SBB-a Damir Arnaut, a kojim se predviđa ograničenje iznosa otpremnina za odlazak u penziju zaposlenih u institucijama BiH.
Ovim zakonskim prijedlogom, koji se nalazi u završnoj fazi razmatranja, maksimalna otpremnina bila bi ograničena na 9.960 KM umjesto dosadašnjih skoro 30.000 KM, dok minimalan iznos otpremnine ostaje i dalje 4.980 KM.
Pred poslanicima će se naći i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH kojim je predviđeno uvođenje naknada za prevoz, topli obrok, smještaj i odvojeni život za sudije i tužioce te određene kategorije stručnog osoblja u pravosudnim institucijama na nivou BiH, kao i smanjenje naknade za regres.
Za sprovođenje navedenih rješenja godišnje je potrebno dodatnih 600.000 KM iz budžeta BiH.
U drugom čitanju poslanici bi trebalo da razmotre prijedloge zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravobranilaštvu BiH, Zakona o udruženjima i fondacijama BiH, Zakona o upravi BiH, te više izvještaja i informacija, među kojima i izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH za prošlu godinu.
Zakona o platama i naknadama se različito tumači
Vjekoslav Bevanda, ministar finasija i trezora BiH kazao je da se Prijedlog Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH različito tumači.
„Vijeće minsitara BiH je 2015. godine usvojilo Zakon o plaćama poslije ranzoranzih manipulacija, vraćanja na dorade. Ne znam kako je došlo do toga da ovaj zakon ponovo bude vraćen Povjerenstvu i to sam rekao i za govornicom u Zastupničkom domu. Toliko je parcijalnih rješenja do sada bilo i sve što Parlament donese mi primjenjujemo. Ne treba praviti probleme“, rekao je Bevanda.
Ističe da sve što je doneseno u Parlamentu, poput ukidanja „bijelog hljeba“, sve se provodi.
Podsjetimo Komisija za finansije i budžet Predstanvičkog doma BiH je vratila Zakon o platama i naknadama u institucijama BiH koji je utvrdilo Vijeće minsitara BiH, a Nikola Špirić (SNSD), poslanik postavio je pitanje zbog čega se Zakon o plaćama i naknadama konačno ne objedini i zbog čega se parcijalno daju prijedlozi.
Dušanka Majkić (SNSD), poslanik u Predstavničkom domu BiH zatražila je danas odgovor od Josipa Grubeše, ministra pravde BiH ministra pravde BiH kako teče izvršavanje odluka Ustavnog suda BiH, uz napomenu da je od 2005. godine do danas doneseno 94 rješenja o neizvršenju odluka Ustavnog suda BiH, od kojih nije izvršeno 13 tih rješenja.
„Mene interesuje o kojih 13 rješenja se tačno radi, od kad datiraju i na koga se odnose“, pitala je Majkić.
Grubeša je precizirao da se pet odluka odnosi na ocjenu ustavnosti, a osam odluka su u sferi apelacionog postupka.
Prema njegovim riječima, kada je riječ o ocjeni ustavnosti po jednu odluku je trebalo da sprovedu Parlamentarna skupština BiH, Parlament Federacije BiH i Narodna skupština Republika Srpske, a riječ je o oblasti poštovanja ljudskih prava i sloboda i obavezi usklađivanja zakona sa Ustavom BiH.
Kada je riječ o apelacionom postupku, objašnjava Grubiša, riječ je o povredi Ustava BiH koja se tiču pravnih pitanja – pravičnog saslušanja, pravne sigurnosti i prava na imovinu.
Aleksandra Pandurević, šef Kluba poslanika SDS-a u Predstavničkom domu BiH tražila je odgovor o istrazi Tužilaštva BiH u vezi sa javnim nabavkama pasoša u BiH i mogućim zloupotrebama u tom postupku.
Adil Osmanović, ministar civilnih polsova BiH zamolio je Pandurevićevu da joj odgovor nadležne institucije (Agencija za identifikacione dokumente) koji je veoma opširan, dostavi u pisanoj formi, što je ona i prihvatila.
„Međutim, u svakom slučaju, ukoliko se dokaže da je bilo nezakonitih aktivnosti, mi ćemo podržati svaku inicijativu za utvrđivanje odgovornosti menadžmenta te institucije, jer nismo zaboravili ni aferu `lične karte`, tim prije jer je riječ o ogromnim finansijskim sredstvima“, istakla je Pandurevićeva.
Lazar Prodanović (SNSD), poslanik pitao je zašto su velike gužve na graničnom prelazu između BiH i Srbije, između Zvornika i Loznice, ali je ostao bez odgovora jer nije bilo predstavnika Ministarstva bezbjednosti BiH, koji su nadležni za ovaj problem.
Lazar Prodanović (SNSD), poslanik zatražio je da se sa dnevnog reda današnje sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH skine zahtjev Vijeća ministara BiH za razmatranje po hitnom postupku Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ističući da se radi o direktnom prenosu nadležnosti sa entiteta na BiH.
Navodeći da nisu obavljene potrebne konsultacije sa entitetima o predloženoj izmjeni koja tretira pitanje imenovanja Stručnog savjeta Agencije za lijekove i medicinska sredsta BiH Prodanović je rekao da se njome nadležnost daje BiH, dok entiteti snose odgovornost.
Vijeće ministara BiH utvrdio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima kojim biSavjetu ministara bilo omogućeno da, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, imenuje dva nezavisna eksperta u sastav Stručnog vijeća Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Prema izmjenama Zakona, Stručni savjet Agencije činila bi dva kandidata Savjeta ministara, po dva kandidata iz svakog entiteta i jedan kandidat iz Brčko Distrikta BiH.
Tehnički mandat Stručnog vijeća sa sadašnje tri godine ograničava se na tri mjeseca.
Mladen Bosić, predsjedavjaući Predstavničkog doma istakao je da ne može biti glasano o Prodanovićevom prijedlogu za skidanje ove tačke jer je ona obavezna tačka dnevnog reda današnje sjednice.