SARAJEVO - Uporedo sa razgovorima o formiranju vlasti u BiH stranačka rukovodstva su počela i "političku trgovinu" u vezi sa čelnim pozicijama državnih institucija.
Kako se saznaje najveće "apetite", imaju bošnjačke stranke, koje tvrde da upravljaju najmanje bitnim institucijama.
Trn u oku su im Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA), Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmenu podataka (IDDEEA), kao i Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH, a u kojima se na direktorskim pozicijama nalaze Srbi.
''Bošnjaci su na čelu najmanje važnih institucija u BiH, a najbrojniji su od tri konstitutivna naroda u zemlji. Tako, na primer, svoje direktore imaju u Agenciji za javne nabavke, Agenciji za bezbednost hrane, Institut za meriteljstvo, Centru za obuku pasa i slično. Smatramo da su Bošnjaci u debalansu kada je u pitanju rukovođenje državnim institucijama u zemlji. Trudićemo se da kroz razgovore o formiranju vlasti uvedemo i novu podelu fotelja'', kazao je za Press sagovornik iz vrha SDA.
Statistička greška
Srpski predstavnici u bh. institucijama ne slažu se s ovakvom ocjenom i tvrde suprotno, te navode da su Srbi u institucijama i agencijama koje su držali Bošnjaci bili na nivou "statističke greške".
Navode i da je vrijeme da dobiju "svoje ljude" u najvažnijim finansijskim institucijama kao što su Uprava za indirektno oporezivanje BiH ili Centralna banka BiH, u kojima gotovo od osnivanja u direktorskim foteljama nalaze Bošnjaci ili Hrvati.
Visoka funkcionerka SNSD-a Dušanka Majkić objašnjava da, nakon dogovora o raspodijeli ministarstava u Savjetu ministara BiH, treba napraviti detaljnu analizu aktuelnog stanja trenutnih rukovodećih pozicija.
''Mi smo i do sada imali dogovor, koji nije ispoštovan. Niko nikoga nije prisiljavao na odluke. Politički lideri su se dogovorili da treba podijeliti rukovodeće pozicije, ali to sve strane nisu poštovale. U novom sazivu Sajveta ministara BiH, nakon analize trenutnog stanja, moraće biti donesene konkretne odluke o pozicijama, vodeći računa da budu podijeljene na odgovarajući način. Niko ne smije biti oštećen da ima samo najlošije pozicije, niti favorizovan da dobije najbolje. Srbi su često mogli protestovati jer su u pojedinim ministarstvima bili svedeni na statističku grešku, posebno u Ministarstvu bezbjednosti BiH, gde su bili u tragovima'', kazala je Majkićeva.
Ona je sigurna da će politički lideri ovaj put uspjeti da postignu čvrst dogovor o nacionalnoj podjeli državnih institucija, nakon čega bi bile sprovedene konkursne procedure, te imenovani ključni ljudi.
Blokada u RAK-u
Koliko je političkim predstavnicima u prethodne četiri godine bilo teško postići saglasnost o raporedu direktorskih fotelja u državnim institucijama i agencijama najbolje se vidi na slučaju imenovanja direktora Regulatorne agencije za komunikacije (RAK). Za direktora RAK-a konkursna procedura davno je okončana, nakon čega je na ovu funkciju jednoglasno predložen Srđan Rajčević, ali imenovanje je u više navrata odgađano, pa je na čelu RAK-a još Kemal Huseinović, kome je mandat istekao prije sedam godina. Neka od politički najspornijih mjesta su i ona u upravi Agencije za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju (BHANSA) i Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), čijem je aktuelnom direktoru Siniši Macanu istekao mandat.
Ne vode se podaci o nacionalnosti
Agencija za državnu službu BiH ne raspolaže podacima o rukovodiocima institucija BiH po nacionalnosti, potvrđeno nam je iz ove institucije.
''Napominjemo da je Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH odlukom iz 2010. godine zabranila Agenciji za državnu službu da obrađuje lične podatke zaposlenih u institucijama BiH kroz Informacioni sistem za upravljanje ljudskim resursima, koji je podrazumijevao osnivanje integralne baze podataka u koju bi se pohranjivale informacije o državnim službenicima i zaposlenicima institucija. Takođe, naloženo je i uništavanje prikupljenih podataka zbog nepostojanja pravnog osnova za obradu ličnih podataka'', naveli su u ovoj agenciji