LEKSINGTON - Pred američkim Okružnim sudom u Leksingtonu počinje proces o eventualnoj ekstradiciji Azre Bašić (52), koja je optužena za ratne zločine nad zarobljenim srpskim civilima tokom rata u BiH.
Američka vlada želi da Bašićevu vrati u BiH, gdje bi se suočila sa optužbama dok će njen advokat Petrik Neš pokušati da to spriječi.
Bašićeva je uhapšena 15. marta u Stentonu na osnovu međunarodne potjernice koju je izdao Sud BiH zbog sumnje da je kao pripadnik Hrvatske vojske učestvovala u mučenjima i ubistvima Srba u logorima u Derventi od aprila do juna 1992. godine.
Prvi put se pojavila pred sudom u SAD 18. marta, kada je govorila o svom boravku u Kentakiju, navodeći da je oko dvije godine bila zaposlena u fabrici "Nestle".
Njen advokat Petrik Neš, pokušava da izdejstvuje odbacivanje slučaja po više osnova.
On tvrdi da SAD pogrešno tumače sporazum o ekstradiciji sa BiH i pita da li postoji zastara za optužbe o počinjenim zločinima. Poslije ročišta Neš je rekao da više nije na snazi Sporazum iz 1901. godine koji su potpisali SAD i tadašnja Kraljevina Srbija.
Pomoćnik državnog tužioca Džejms Erhart rekao je da o tome da li je sporazum još punovažan treba da odlučuje izvršni ogranak savezne vlade, čak i u slučaju kada neka država promijeni ime i oblik vladavine.
Na ekstradicionom ročištu pažnja će biti usmjerena na to da li su zvaničnici iz BiH obezbijedili dovoljno dokaza u dokumentima u kojima se zahtjeva isporučenje Bašićeve.
Zvaničnik Ministarstva pravosuđa Teri Šubert rekao je sudiji da će se SAD osloniti na dokumente više nego na izvođenje svjedoka.
Šubert je istakao da bjegunac, ukoliko može, opovrgne dokaze navedene u dokumentima.
Neš je, ipak najavio da će na ročištu pozvati svjedoke.
Istragu protiv Bašićeve vodi Okružno tužilaštvo u Doboju zbog sumnje da je kao komandir 108. Riječke brigade Hrvatske vojske počinila ratni zločin protiv civila na području Dervente od aprila do jula 1992. godine.
Prvi logor za Srbe na području Dervente formiran 12. aprila 1992. godine, bio je u Domu JNA i kroz njega je prošlo više od 200 Srba. U ovom logoru pred zarobljenim Srbima ubijeni su Čedo Čudić i Blagoje Đuraš, a silovane su B. S. i M.Z.
U dokumentima predatim Okružnom sudu u Leksingtonu navedeni su zatrašujući detalji o mučenju i ubistvu koje je Bašićeva počinila kao pripadnica vojne brigade u Hrvatskoj vojsci.
U sudskim dokumentima navode se izjave Radojice Garića i Dragana Kovačevića koji su potvrdili da je Bašićeva zaklala Blagoja Đuraša, kojeg su prethodno pretukli hrvatski policajci i vojnici.
"Poslije toga, Azra nas je vukla za kosu i tjerala da iz rane na Đuraševom vratu pijemo krv", rekao je Garić. Ljudi sa kojima je u Americi živjela Azra Bašić, optužena za mučenje i ubistva Srba u logorima u Derventi 1992. godine, kažu da je Bašićeva potvrdila da je počinila više ubistava, iako je u zahtjevu iz BiH za ekstradiciju pomenuto samo jedno ubistvo.