SARAJEVO - Glasanjem bh. predstavnika u institucijama UN-a o izvještaju koji govori o sukobu u Gazi prekršen je princip donošenja odluka u Predsjedništvu BiH, gdje nije postojao konsenzus, a bh. ambasador glasao je za ovaj izvještaj.
Kako je potvrđeno u Ministarstvu inostranih poslova (MIP) BiH, Emina Kečo, bh. ambasador pri Organizaciji ujedinjenih nacija u Ženevi, glasala je prošle sedmice za izvještaj, jer je takvu instrukciju dobila iz Predsjedništva. Ona je u oktobru prošle godine bila suzdržana kada je bilo glasano o ovom izvještaju.
U Kabinetu Nebojše Radmanovića, člana Predsjedništva iz RS, kazali su da postoji opšti dogovor o načinu glasanja u institucijama UN-a po kojem, ukoliko nema konsenzusa, bh. ambasador treba da bude suzdržan ili da ne prisustvuje glasanju.
Prema dokumentaciji koja je u posjedu "Nezavisnih", iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića dostavljena je instrukcija da se glasa za izvještaj Ričarda Goldstona te da su prije toga obavljene konsultacije tri kabineta.
Brane Mandić, pomoćnik ministra za multilateralu u MIP-u, tvrdi da je ambasadorica Emina Kečo glasala po instrukciji Predsjedništva.
"U MIP-u djeluje Jedinica za koordinaciju sa UN-om od kada smo postali nestalna članica Savjeta bezbjednosti. Analiziraju se sve tačke koje su na dnevnom redu organa UN-a, posebno Savjeta bezbjednosti i koordiniše se rad sa Misijom BiH u Njujorku, ali i u Ženevi. Iz Predsjedništva BiH, nakon što smo uputili zahtjev za njihovo izjašnjenje, dobili smo instrukciju da se glasa za Goldstonov izvještaj i tako je i urađeno", kazao je Mandić.
Kako smo saznali, Kabinet predsjedavajućeg Silajdžića i člana Predsjedništva Željka Komšića bili su za, dok su iz Radmanovićevog kabineta bili protiv, te nije postojao konsenzus, zbog čaga je bh. predstavnik trebalo da bude suzdržan.
Ovo je treći put za pola godine da se BiH u organima UN-a izjašnjava o izvještaju Ričarda Goldstona, a ovim će se pitanjem baviti i Savjet bezbjednosti, čiji je BiH nestalni člani od 1. januara ove godine.
Savjet za ljudska prava UN-a podržao je polovinom oktobra prošle godine ovaj izvještaj o Gazi koji optužuje i Izrael i palestinski militantni pokret Hamas da su počinili ratne zločine u decembarsko-januarskom ratu. Na posebnoj sjednici Savjet UN-a usvojio je rezoluciju koja kažnjava Izrael, jer je propustio sarađivati s misijom UN-a koju je vodio južnoafrički pravnik Ričard Goldston.
Prošle godine predstavnici BiH pri UN-u u Ženevi i Njujorku dobili su različite instrukcije iz MIP-a, pa je jedan ambasador, po uzoru na zemlje EU, bio suzdržan, a drugi je glasao za.
Iz MIP-a i Predsjedništva BiH više puta su ponovili da neće biti nedoslijednosti prilikom glasanja nakon što je naša zemlja postala nestalna članica Savjeta bezbjednosti UN-a.
Ovaj izvještaj podijelio je i stavove mnogih zemalja unutar UN-a, a navodno je povodom glasanja u Ženevi prošle sedmice šefa bh. diplomatije Svena Alkalaja posjetio i otpravnik poslova Ambasade SAD u BiH. Stalne članice Savjeta bezbjednosti UN-a, među kojima su i SAD, imaju i pravo veta.
Lobiranje nepoznanica
Analitičar Zekerijah Smajić kaže da je teško očekivati da BiH ima jasan stav u međunarodnim institucijama kad ga nema unutar zemlje.
"Nevjerovatno je da BiH, od njenog priznanja do danas, nije uradila ništa na takozvanoj neformalnoj diplomatiji, odnosno lobiranju na osnovu koga se donose najvažnije odluke u svijetu", kaže Smajić.
Dok BiH ne radi ništa na lobiranju, mnoge države ovu metodu koriste da bi obezbijedile podršku naše zemlje u međunarodnim institucijama.
Strane diplomate kontaktiraju sa bh. predstavnicima kako bi obezbijedili glas u međunarodnim tijelima. Uz Goldstonov izvještaj, gdje je BiH promijenila stav lobiranjem zemalja članica Organizacije islamske konferencije (OIC), slično se dešava sa glasanjem za uvođenje sankcija Iranu, gdje bi glas BiH u Savjetu bezbjednosti UN-a mogao biti presudan.