SARAJEVO - Ustavno-pravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH prihvatila je danas postojanje ustavnog osnova, te podržala principe Prijedloga zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH, javlja novinar "Nezavisnih".
Protiv principa glasao je Sredoje Nović, član Komisije i srpski delegat u Domu naroda BiH, koji je mišljenja da ne postoji ni ustavni osnov za ovaj zakon.
Vijeće ministara BiH ovaj Prijedlog zakona jednoglasno je usvojilo na sjednici održanoj krajem septembra.
Ovaj zakon najvjerovatnije će se nači na sutrašnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Prijedloženim zakonom određen je podjednak broj neradnih dana tokom godine za obilježavanje vjerskih praznika za muslimane, pravoslavce, katolike, pripadnike jevrejske i svih ostalih vjera u BiH.
Zaposleni u svim institucijama, organima, organizacijama, poduzećima i svim drugim oblicima organiziranja za obavljanje djelatnosti i usluga na teritoriji BiH bi, prema ovom zakonu, trebali imati pet plaćenih neradnih dana u vrijeme vjerskih praznika.
Tako bi za katolike neradni dani bili za Bogojavljenje, za Tijelovo, za Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Veliku Gospu, za Sve svete te za Božić.
Za pravoslavce neradni dani bi bili Božić, Sveti arhiđakon Stefan, Duhovi, Veliki petak i Vaskrs.
Za muslimane su predviđena po dva dana za Ramazanski i Kurban-bajram te jedan dan po izboru vjernika u povodu Nove hidžretske godine ili rođenja poslanika Muhameda.
Neradni dani za pripadnike judaističke vjere su u vrijeme blagdana Sukot, Šavuot, Pesah, Roš Hašanа (Nova godina) i Jom Kipur (Dan pomirenja), a za pripadnike ostalih vjera u Bosni i Hercegovini zakonski je definirano pet dana u godini za potrebe obilježavanja vjerskih praznika.