SARAJEVO - Tužilaštvo BiH pokrenulo je istrage u dva predmeta zbog neprovođenja odluka Ustavnog suda BiH, ali nisu mogli saopštiti koje su institucije vlasti obuhvaćene istragama.
Iz Tužilaštva BiH danas je navedeno da zbog neizvršenja odluka Ustavnog suda BiH imaju 27 aktivnih predmeta, na kojima radi šest tužilaca.
"Ovi predmeti se odnose na više institucija sa svih nivoa vlasti u BiH, od državnih, entitetskih, kantonalnih i općinskih institucija, tako da ne treba izdvajati pojedinu instituciju", kazali su iz Tužilaštva BiH te napomenuli da je, po Krivičnom zakonu BiH, za neizvršavanje odluka Ustavnog suda predviđena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Krajem marta Goran Salihović, glavni tužilac Tužilaštva BiH, instrukcijom je od tužilaca zatražio da naprave analizu predmeta i zahtijevaju informacije od institucija na koje se odnose neprovedene odluke Ustavnog suda BiH.
"Tužilaštvu BiH već su počeli pristizati odgovori od pojedinih institucija u vezi sa neprovođenjem odluka Ustavnog suda, nakon čega će tužioci odlučiti o daljim koracima", kazali su u ovom tužilaštvu.
Iz Ustavnog suda BiH odavno upozoravaju na problem neprovođenja njihovih odluka, a najviše njih se odnosi na zakonodavne vlasti u BiH. Najsvježiji primjer je neusvajanje izmjena Zakona o jedinstvenom matičnom broju u bh. parlamentu mada im je to lani naloženo odlukom Ustavnog suda.
"Od 2005. godine Ustavni sud BiH izdao je 80 rješenja o neizvršavanju svojih odluka i sva rješanja su proslijeđena Tužilaštvu BiH, a svi znamo da još nema sudskih epiloga po ovim rješenjima", kaže Zvonko Mijan, registrar Ustavnog suda BiH, čije se rukovodstvo zbog nekažnjenog ignorisanja odluka ovog suda nedavno sastalo sa tužiocem Goranom Salihovićem.
Mijan je svjestan činjenice da je u slučaju državnih parlamentaraca koji ne provode odluke Ustavnog suda teško utvrđivati njihovu krivičnu odgovornost budući da ih štiti poslanički imunitet.
"Činjenica je i da je zakon propisao da je neizvršavanje odluka Ustavnog suda krivično djelo i da nadležne institucije treba da utvrde odgovornost onih koji na ovaj način krše zakon. Potrebno je utvrditi ko to konkretno odbija ili sprečava provođenje odluka", ističe Mijan.
U bh. parlamentu kažu da bi poslanici i delegati mogli krivično odgovarati samo ako ne bi htjeli nikako razmatrati zakon čije je izmjene, zbog utvrđene neustavnosti, svojom odlukom naložio Ustavni sud BiH.