SARAJEVO - Porodice nestalih osoba u BiH nisu zadovolje brzinom identifikacije posmrtnih ostataka, ali ovaj proces može biti i sporiji ako se umiješa politika.
Ocijenio je ovo Ahmet Grahić, predsjednik Savjetodavanog odbora Instituta za nestala lica BiH, koji okuplja udruženja porodica nestalih.
Naglašava da se upravo zbog politike Savjetodavni odbor nije izjašnjavao o slučaju Avde Palića koji je nedavno identifikovan u laboratoriji Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), a ekshumiran je još prije osam godina.
"Nije jasno zašto je trebalo tako dugo za identifikaciju i to treba provjeriti u institucijama koje se time bave i znaju šta znači taj proces. Nažalost, tražeći kosti svojih srodnika naučili smo da svaki uzorak kosti ili krvi nije upotrebljiv i pored najbolje želje teško je doći do rezultata. Tražio sam i ja svoje najbliže srodinke pa nisam bio zadovoljan dinamikom, ali neće pomoći ako se sruši cijeli sistem", kazao je Grahić.
Nakon pronalaska Avde Palića otvorila su se mnoga pitanja o radu ICMP-a i Instituta za nestale BiH, kvalifikacijama zaposlenih i političkim uplitanjima u radu ovih institucija.
Milan Bogdanić, predsjedavjući Kolegijuma direktora Instituta za nestale BiH, kazao je juče da u Bosni i Hercegovini postoji samo jedan antropolog a ekshumacije se ne mogu zamisliti bez ovih stručnjaka.
"Mi ne možemo zanemariti značaj i pomoć Međunarodne komisije za nestale osobe jer su i tog jednog antroploga školovali oni svojom stipendijom", ističe Bogdanić.
Napominje da BiH nema arheologe, forenzičare, ali ni dovoljan broj doktora sudske medicine.
"Nemamo laboratoriju nego sve radi i finansira Međunarodna komisija za nestale. Institut za nestale BiH radi ekshumacije i trudi se da dostavi i operativne podatke kako bi dali bilo kakvu pomoć u identifikacijama", kazao je Bogdanić.
Podsjetio je da je zahvaljujući podršci ICMP-a pronađeno oko 19.000 od tridesetak hiljada nestalih.
Jasmina Mameledžija, portparol ICMP-a, kazala je da oko 70 odsto njihovog budžeta izdvajaju za forenzičku nauku što uključuje i identifikacije.
"Budžet ICMP-a za zemlje bivše SFRJ je oko šest miliona američkih dolara, a imamo 160 zaposlenih. Najveći dio budžeta otpada na BiH jer je tu najviše identifikacija", objasnila je Mameledžija.
Dodala je da budžet ostvaruju donacijama inostranih vlada, te imaju podršku mnogobrojnih zemalja u svijetu.
Ahmet Grahić, predsjednik Savjetodavanog odbora Instituta za nestala lica BiH, kaže da ovaj odbor nije upoznat s načinom finansiranja ICMP-a.
Tvrdi da se time nisu ni bavili jer im je prioritet da oni obavljaju posao zbog kojeg su u BiH, te da što prije identifikuju nestale osobe.