SARAJEVO - Način na koji se poljoprivredna proizvodnja u FBiH potiče iz federalnog budžeta predstavlja zloupotrebu javnih para i potrebno je da se raspodjela reguliše kroz zakon, a ne odluke Ministarstva, smatraju u Udruženju poljoprivrednika BiH.
Predstavnici ovog udruženja ovih dana pregovaraju sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH o novom Zakonu o novčanim podrškama poljoprivrednoj proizvodnji.
"Analizom federalnih poticaja za 2008. ustanovili smo da je riječ o tajkunskoj raspodjeli. Velikodušno su darivani odabrani klijenti, pa je tako firma 'Šišović' iz Tomislavgrada dobila 877.000 KM, od čega je grant iznosio 383.000 KM. Taj sretnik je dobio više sredstava od tri kantona zajedno - BPK, PK i ZDK. Preduzeću 'Plantaže' Čapljina dato je 869.000, a HP 'Investingu' iz Mostara 390.000 KM", kaže Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH.
On napominje da su čak 64 korisnika primila grantove čija se visina kreće od 30.000 KM do više od milion KM, dok je svega 1,8 odsto korisnika primilo 40 odsto tih sredstava.
Jeleč kaže da sadašnji model raspodjele omogućava ministru Damiru Ljubiću da putem komisija zadrži pravo raspodjele grantova, a zloupotreba je dijelom pokrivena takozvanim programima raspodjele novčanih podrški koje Vlada donosi svake godine.
"Neprimjereno je da nekoliko firmi guta većinu novca. Smatramo da fokus treba da bude na porodičnim gazdinstvima, kako je to na primjer riješeno u Srbiji", obrazlaže Jeleč i dodaje kako Udruženje nastoji da model raspodjele bude regulisan zakonom i tako budu spriječene zloupotrebe.
U Ministarstvu poljoprivrede tvrde da u raspodjeli poticaja nema zloupotreba i da je stvar u različitom konceptualnom pogledu na politiku podrške poljoprivredi.
"Udruženje poljoprivrednika stvari gleda iz ugla malih proizvođača, koji su njihovi najbrojniji članovi. Međutim, mi smatramo da treba stvarati konkurentno gospodarstvo i stoga su najviše dobila preduzeća koja imaju značajniju proizvodnju", kaže Pejo Janjić, pomoćnik federalnog ministra poljoprivrede.
Ne precizirajući o kome je riječ, dodao je kako je "činjenica da je čovjek podigao plantažu vinograda od 30.000 hektara vrijednu milion-dva eura".
Janjić naglašava kako uvijek postoji dilema šta poticati, a da raspoloživi novac bude maksimalno iskorišten.
"Nikad ne znate da li će obiteljsko gospodarstvo povećati fond sa pet krava na 25 ili će ostati na pet", objašnjava Janjić i dodaje da socijalnu osjetljivost država može pokazati i kroz druge mehanizme.
Ističe da bi stopostotno potpisao prijedlog Udruženja poljoprivrednika o regulisanju poticaja kroz zakon, ali da to zbog očekivanih izmjena nije moguće.
"Mi smo blizu ulaska u WTO i imaćemo obavezu da smanjujemo poticaje po jedinici proizvoda i uvodimo poticaje po jedinici površine i po grlu. Takođe, moraćemo harmonizirati poticaje sa RS i distriktom Brčko. U svakom tom slučaju moraćemo vršiti izmjene zakona, a parlamentarna procedura, kao što znate, traje mjesecima", objašnjava Janjić.
Kaže da će se izmjene zakona morati mijenjati i u slučaju potrebe za preraspodjelom sredstava iz jedne stavke u drugu i drugih razloga.
"Stoga treba fleksibilan zakon, ali prije svega bitno je da ga dobijemo jer predviđa šest posto podrške poljoprivredi iz budžeta umjesto sadašnjih tri posto. Oko ključnih stvari možemo se usaglasiti sa poljoprivrednim udruženjima, a ona će kasnije kroz pravilnike moći da utiču na neka rješenja", kaže Janjić.
Ministarstvo poljoprivrede očekuje da će izmjene Zakona o poticajima biti usvojene do kraja godine.