BANJALUKA, SARAJEVO - Nedovoljna prevencija, nepodsticanje zdravog odrastanja i loši uzori su neki od glavnih razloga što su počinioci teških krivičnih djela sve češće mlađe osobe.
Posljednja dešavanja na područjima Banjaluke i Sarajeva još jednom su upozorila na neophodnost zaustavljanja nasilja među mladima, koje dobija šire razmjere u svojoj brutalnosti.
Aleksandar Milić, profesor za maloljetničku delinkvenciju na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, smatra da je osnovni uzrok sve većeg broja mladih počinilaca krivičnih djela upravo u nedovoljnoj prevenciji i nepodsticanju normalnog odrastanja.
Po njegovom mišljenju, teška ekonomska situacija nije glavni faktor ovakvog ponašanja jer prestupnici često dolaze iz srednjih i bogatijih slojeva, a sticanje materijalnih dobara nije isključivi razlog zbog kog se oni upuštaju u kriminalne vode.
"Počinioci ovih djela su većinom hiperaktivni ljudi skloni avanturizmu, koji na vrijeme nisu usmjereni u pravom smjeru", kaže Milić, naglašavajući da i loš politički ambijent ima negativan uticaj na mlade.
On upozorava da upotreba nasilja postaje i neka vrsta imidža, pa su kod nas, po uzoru na zemlje iz okruženja, stvoreni kriminalni klanovi čiji članovi se ponose upotrebom sile.
Stariji delinkventi, kaže Milić, zbog procesuiranja ili stradanja u međusobnim obračunima polako nestaju sa kriminalne scene, a mladi koji su se identifikovali s njima najčešće uz upotrebu nasilja pokušavaju zauzeti njihovo mjesto.
"Gradnja kazneno-popravnih domova nije jedino rješenje jer je to krajnji stadijum u rješavanju ovog problema. Tačno je da je nužno pojačati i represivne mjere, ali bez kvalitetne prevencije nećemo imati prave dugotrajne rezultate", smatra Milić.
On navodi da su počinioci teških krivičnih djela mahom povratnici, što pokazuje da prevaspitavanje u kazneno-popravnim ustanovama nije dalo željene efekte.
Milić ističe da su maloljetnici u RS u posljednjih sedam godina počinili 10 odsto od ukupno počinjenih krivičnih djela, pa je, prema njegovom mišljenju, rad sa mladim ljudima najbitniji u rješavanju porasta kriminala.
"Napravljeni su već neki pozitivni pomaci i u škole su uključeni stručni timovi koji rade sa đacima", kaže Milić, dodajući da su zdrava mladost i djetinjstvo presudni u formiranju odrasle osobe.
Psiholog Mladen Gojić upozorava da je sve manje pozitivnih primjera ponašanja koji mladima mogu poslužiti kao uzor.
"Pored toga, ljudi su gledajući televiziju svakodnevno izloženi scenama nasilničkog ponašanja, koje mlađe i neformirane ličnosti prihvataju kao normalan način odnosa prema drugim osobama", kaže Gojić.
Kao bitan faktor koji utiče na porast delinkvencije Gojić navodi i tešku materijalnu situaciju, zbog koje roditelji, zaokupljeni obezbjeđivanjem osnovnih sredstava za život, nemaju dovoljno vremena za vaspitanje djece.
Entoni Šeperić, portparol Ministarstva pravde FBiH, kaže da se problem sa delinkvencijom među mladim osobama ne ogleda u porastu broja počinjenih djela, nego u njihovoj brutalnosti, dodajući da je ova pojava još naglašenija u zemljama u okruženju.
Mirna Šoja, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova RS, tvrdi da je u okviru aktivnosti prevencije kriminala ostvarena čvrsta saradnja policije sa školama, kao i drugim nadležnim institucijama.
"U školama je u prethodnom periodu organizovan niz predavanja koja za cilj imaju sprečavanje vršnjačkog nasilja i upoznavanje o štetnosti narkotika, alkohola i duvana", kaže Šoja, dodajući da će ove aktivnosti u kontinuitetu biti nastavljene i u narednom periodu.
U Bijeljini 76 delinkvenata
U Centru za socijalni rad Bijeljina u prošloj godini registrovano je 96 maloljetnika sa različitim oblicima devijantnog ponašanja, od kojih je 76 u sukobu sa zakonom. U informaciji o stanju maloljetničke delinkvencije za 2009. godinu na području opštine Bijeljina navedeno je i da je evidentirano 29 osoba koje su pokazale različite oblike asocijalnog ponašanja, a riječ je uglavnom o učenicima osnovnih škola, rjeđe srednjoškolcima, te licima koja ne pohađaju školu. Najčešći oblici asocijalnog ponašanja su bježanje iz škole i od kuće, prosjačenje, nepoštovanje autoriteta, posjećivanje sumnjivih lokala, te druženje sa sumnjivim odraslim osobama, te vršnjačko nasilje.