Samo dva dana nakon što je Apelaciono vijeće Suda BiH donijelo rješenje, kojim se obustavlja izvršenje kazne zatvora za deset lica, osuđenih za ratne zločine i njihovog puštanja na slobodu, Tužilaštvo BiH ponovo predlaže njihov pritvor.
Tvrde da je pritvor zatražen zbog opasnosti od bjekstva i skrivanja lica kojima je pravosnažno dokazana krivica, ali i zbog uznemirenosti žrtava, povratnika i uopšte građana BiH. Pravni eksperti odgovaraju - ovakav prijedlog potpuno je neutemeljen.
Iako je odluka o obustavljanju izvršenja zatvorske kazne za deset lica donesena nakon apelacije Ustavnog suda koji je Sudu BiH naložio da po hitnom postupku donese odluku u skladu s Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava, Tužilaštvo BiH opredijelilo se da ipak prekrši njihova prava i ograniči im slobodu kretanja. I to zbog, kako tvrde, zabrinutosti koje su zbog puštanja na slobodu desetorice oslobođenih Srba izrazili međunarodna zajednica i Haški tribunal.
"Tužilaštvo BiH nije zadovoljno odlukom Suda BiH, jer je Tužilašto sada dovedeno u položaj da ne može efikasno procesuirati predmete ratnih zločina. Takođe, ova situacija dodatno će opteretiti kapacitete Tužilaštva BiH i usporiti dinamiku procesuiranja predmeta ratnih zločina. Tužilaštvo BiH je radi zaštite pravde i zaštite digniteta žrtava ratnih zločina uputilo prijedlog za određivanje mjere pritvora za ove osobe", rekao je Boris Grubješić, portparol Tužilaštva.
Nebojša Pantić, advokat Milorada Savića jednog od oslobođenih Srba, kaže da Tužilaštvo BiH današnjim prijedlogom, koji smatra potpuno neutemeljenim, manipuliše svojim pravom.
"Naravno da ću se suprotstaviti svim pravnim sredstima protiv pritvora mog branjenika. Mislim da je ovo još jedan od načina kojima se vrši pritisak, kako na Sud, tako i na javnost i na dizanje tenzija javnosti, oko cijele ove stvari. Kakva je logika da moj branjenik ide u pritvor, ako je već odslužio više od polovine kazne za koju se očekuje da će je dobiti", kaže Pantić.
Da u odluci, koju je Apelaciono vijeće Suda BiH donijelo prije dva dana, nema ništa sporno potvrđuju i u Ustavnom sudu BiH. Kažu, dosljedno su primijenjeni standardi iz presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Maktouf i Damjanović" koja nalaže primjenu blažeg krivičnog zakona, bez obzira na vrstu i težinu krivičnog djela.