SARAJEVO - Bosna i Hercegovina ostvaruje postepene pomake u razmjeni prehrambenih proizvoda sa inostranstvom iako su izdvajanja za poljoprivredu nekoliko puta manja nego u drugim zemljama.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvom kvartalu ove godine BiH je izvezla prehrambenih proizvoda u vrijednosti 121,9 miliona KM, a uvezla u vrijednosti 371,2 miliona KM, pa je pokrivenost uvoza izvozom dostigla dosad nezabilježeni iznos od 32,8 posto.
Međutim, ukoliko se prehrambenim proizvodima dodaju i piće i duhan, a što obično u statistikama bude primjenjivano, onda je pokrivenost nešto niža i iznosi 28,9 procenata.
U izvozu dominiraju mliječni proizvodi i jaja kojih smo u prvom kvartalu izvezli za 19,4 miliona KM, šećer, proizvodi od šećera, med sa 17,9 miliona KM, te povrće i voće sa 9,8 miliona KM. Uz to, žitarica i proizvoda od žitarica izvezli smo za 9,8 miliona KM, mesa i prerađevina od mesa za 9,5 miliona KM itd.
Ipak, uvoz pojedinih vrsta ovih proizvoda znatno nadmašuje izvoz, pa smo povrća i voća uvezli gotovo četiri puta više nego što smo izvezli (63 miliona KM), žitarica i proizvoda od žitarica za deset puta (u vrijednosti 113,6 miliona KM) itd.
Slično je sa pićem kojeg je u prvom kvartalu izvezeno za 5,9 miliona KM, a uvezeno za 52,2 miliona KM uz procenat pokrivenosti od 11,4 posto.
Rast izvoza prehrambenih proizvoda sveukupno je iznosio 33,3 posto u odnosu na isti period lani, dok je uvoz rastao po stopi od 14,8 posto.
Rast izvoza zabilježen kod živih životinja, mliječnih proizvoda i jaja, šećera, proizvoda od šećera i meda, kao i stočne hrane, dok je najveći podbačaj evidentiran kod žitarica i proizvoda od žitarica od 41,3 posto, te duhana od 24 posto.
Igor Gavran, projekt menadžer u Sektoru za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da je generalnom rastu bh. izvoza i uvoza, ne samo hrane, dobrim dijelom doprinio rast cijena, ali da to nije jedini uzrok s obzirom na to da je zabilježen realan rast razmjene u većini kategorija.
"Kad je riječ o izvozu šećera, nisu u pitanju samo cijene, već je zaista izvanredan trend osvajanja novih tržišta regije koji ostvaruje brčanska 'Studen Agran', jer je sve značajnije zastupljena na tržištima Albanije, UNMIK/Kosova, a odranije Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Evropske unije", kaže Gavran.
Obrazlažući pad izvoza žitarica, ističe da su vrlo upitni raniji podaci o izvozu jer BiH ima beznačajno nisku proizvodnju žitarica u odnosu na vlastite potrebe, a istovremeno smo "odjednom" postali veliki izvoznici, što ne odgovara realnom stanju.
Povećanje vrijednosti izvoza stočne hrane, objašnjava, dobrim dijelom je plod rasta cijena, ali i stvarnog rasta izvoza, dok je situacija s pićima i drugim kategorijama više-manje stalno ista - pala je potrošnja pića na svim tržištima regije, uključujući i BiH i to je najvažniji razlog ovih promjena. Međutim, naš deficit u ovoj oblasti još je enorman, a netarifne barijere susjednih zemalja mu još više doprinose.
Kod duhana smanjeni su i količina i iznos izvoza, ali je ukupna vrijednost prilično nebitna - sa četri miliona KM spala je na 3,1 milion KM.
Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH, kaže da se pokrivenost uvoza izvozom u oblasti hrane u posljednjih sedam, osam godina povećala, ali da je još jako skromna.
Takođe, smatra, prezentirane podatke treba gledati sa rezervom s obzirom na to da trgovinski deficit BiH iz mjeseca u mjesec raste, pa pozitivni omjeri s početka 2011. kako godina odmiče i ne izgledaju tako optimistični.
"Umjesto da država poveća ulogu u ovom sektoru u vrijeme kada hrana poskupljuje, kod nas su fondovi za poljoprivredu radikalno smanjeni u oba entiteta", kaže Jeleč i dodaje da s obzirom na to u budućnosti ne treba očekivati zanačajnije rezultate u proizvodnji i izvozu hrane.
Izvoz i uvoz u brojkama
371,2 miliona KM vrijednost uvezene hrane
121,9 miliona KM vrijednost izvezene hrane
19,4 miliona KM izvoz mliječnih proizvoda i jaja
17,9 miliona KM izvoz šećera, proizvoda od šećera i meda
9,8 miliona KM izvoz voća i povrća