Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma RS, tvrdi da su sladišta Direkcije za robne rezerve prazna zbog nefunkcionisanja Direkcije u posljednjih nekoliko godina, ali da čine sve što mogu da se stanje popravi.
`Robne rezerve RS ne raspolažu dovoljnim zalihama, jer se one godinama nisu obnavljale. Ipak, jasnu sliku o trenutnim potrebama RS, kada su u pitanju žitarice, imaćemo u oktobru kada se završi berba kukuruza i vidimo kolike su stvarne štete od suša. Ali, već sada možemo reći da na tržištu RS nema dovoljno žitarica, jer se, na primjer, samo deset do 15 odsto potreba za pšenicom ozbezbjeđuje iz domaće proizvodnje. Da bismo zadovoljili te potrebe, uvešćemo žitarice iz Srbije`, naveo je Guhaković.
On je najavio da će se nakon dogovorene pozajmice 5.000 tona kukuruza iz Srbije, uvesti još 10.000 tona, te 10.000 tona pšenice iz Srbije čime bi se trebalo stabilizovati stanje na tržištu i pomoći proizvođačima u RS.
NN: Da li je Direkcija za robne rezerve RS sposobna i da li ima dovoljno sredstava da interveniše na tržištu kada je to potrebno, s obzirom na to da nije funkcionisala posljednjih šest godina?
GLUHAKOVIĆ: Trenutno u Direkciji imamo zaposlenih pet ljudi, što ipak nije dovoljno. Nedostaju nam ljudski resursi koji još nisu popunjeni zbog odluke Vlade o zapošljavanju i prijemu novih radnika. Ipak, Direkcija za robne rezerve RS od dolaska na vlast nove vlade je značajno oživjela. U narednom periodu ona će predstavljati značajan resurs u RS, a moramo istaći da postoje i sredstva za njeno funkcionisanje. Akcionim planom koji je usvojila Vlada RS predviđeno je da Direkcija u naredne tri godine raspolaže sa sedam miliona KM. To je minimum koji je određen, a zbog ovih dešavanja i intervencija zbog suša taj finansijski iznos nakon rebalansa budžeta trebao bi se povećati i moći ćemo da krenemo u sistemsko obnavljanje zaliha u robnim rezervama. Ostvarili smo i dobru saradnju s kolegama iz Srbije i u njihovoj direkciji su nam obećali pomoć kada je riječ o organizaciji same direkcije, tako da će i njen rad biti podignut na viši nivo.
NN: Šta ste preduzeli povodom najavljenih poskupljenja hljeba i pekarskih proizvoda?
GLUHAKOVIĆ: Kada je u pitanju rast cijene hljeba mi ne možemo učiniti mnogo, jer je to u nadležnosti lokalnih zajednica. Ipak, trudimo se da to na neki način ipak kontrolišemo. Ministarstvo će s predstavnicima mlinsko-pekarskih proizvođača napraviti stvarnu kalkulaciju cijena da vidimo da li su poskupljenja opravdana i za koji procenat. Angažovali smo i Republički zavod za cijene da provjeri faktore koji ulaze u kalkulaciju cijene i zajedno s proizvođačima doći ćemo do stvarne i opravdane cijene hljeba i pekarskih proizvoda. Na taj način doći ćemo do cijene koju ćemo moći predložiti prizvođačima i građani neće morati trpjeti nerealna poskupljenja, a neće biti oštećeni ni proizvođači.
NN: Kakva je saradnja Ministarstva trgovine i turizma sa resornim ministarstvima u zemljama okruženja?
GLUHAKOVIĆ: Najbolju sardanju imamo s kolegama iz Srbije, a potvrda toga je i ova pozajmica kukuruza. Vlada Srbije je otvorena da nam pomogne i pokazalo se da se RS u svakom trenutnku može osloniti na resurse kojim raspolažu u Srbiji i njihovim robnim rezervama. Te kapacitete sada možemo i mi koristiti, naravno u određenim uslovima i u skladu za zakonskim propisima obje države. To je za nas vrlo značajno, jer možemo ostvariti mnogo povoljnije aranžmane nego da tražimo po Evropi. Dogovoreno je, takođe, i da se u Zagrebu otvori predstavništvo Vlade RS i to je veoma značajno za saradnju, naročito zbog činjenice da se iz ove zemlje mnogo uvozi, ali i da se u Hrvatsku izvoze proizvodi iz RS. Upravo pitanje uvoza i izvoza je jedno od najvažnijih pitanja na kojima ćemo raditi s kolegama iz Srbije i Hrvatske. Pokušaćemo da se neke uredbe i zakonski propisi u ovim zemljama, koji opterećuju naše proizvođače, usaglase s našima kako bi se izjednačili uslovi za plasman robe s obje strane. Izvoznici iz RS imaju probleme kod traženja velikog broja dokumenata pri izvozu, zatim analize robe, a postoje propisi koji čak ne priznaju kontrolu instituta u RS i radićemo na tome da na obostrano zadovoljstvo riješimo te probleme.
Sve više gostiju u RS
NN: Kako ocjenjujete ovogodišnju turističku sezonu u RS i šta će se raditi na razvoju turističkih potencijala RS?
GLUHAKOVIĆ: Rezultati turističke sezone u RS su zadovoljavajući jer dolazi sve više gostiju i povećava se broj noćenja. Tokom cijele prošle godine imali smo 190.000 gostiju, dok u prvih šest mjeseci ove godine imamo već 110.000 gostiju. Imamo i povećanje broja gostiju od pet do 15 odsto u zavisnosti od destinacije. Najbolje rezultate u ovoj godini ostvario je banjski turizam, naročito banje Vrućica, Vilina Vlas i Dvorovi, te zimski centar Jahorina. Trenutno izrađujemo strategiju razvoja turizma 2008-2012. u kojoj će kao osnovni cilj biti istaknuto povećanje smještajnih kapaciteta, jer trenutno u RS imamo samo 9.500 kreveta, što nije dovoljno. Radićemo i na obrazovanju turističkih radnika, a prvi korak će biti dodjela 100 sertifikata za turističke vodiče. Vrlo brzo ćemo, u sardanji sa investitorima i lokalnim vlastima, morati riješiti i problem nedostatka većih hotela, naročito u Banjaluci, kako bismo mogli zadovoljiti potrebe za smještajem za vrijeme velikih događaja, poput Svjetskog prvenstva u raftingu koje će biti održano 2009. godine.