SARAJEVO - Odbrana Zorana Goronje, kojeg Tužilaštvo BiH tereti za ratni zločin u Branjevu 1995. godine, u završnoj riječi predložila je Sudskom vijeću da ne prihvati genocid kao pravnu kvalifikaciju, ocijenivši da Tužilaštvo BiH to nije dokazalo.
Nakon što je odbrana četvrtooptuženog u slučaju "Kos i ostali" iznijela završnu riječ, izricanje presude zakazano je za 15. juni.
Odbrana je naglasila da Goronja ne može biti osuđen ni kao pomagač u izvršenju genocida s obzirom da ovo krivično djelo zahtijeva određeni dio htijenja, "što Tužilaštvo BiH u ovom slučaju nije dokazalo".
"Odbrana predlaže da Sud prihvati argumente o olakšavajućim okolnostima i da Goronji izrekne kaznu po zakonu koja će doprinijeti pravdi", rekao je Petko Pavlović, branilac optuženog Goronje.
Kajanje optuženog zbog događaja na Branjevu, istakla je odbrana, nije bilo izraženo riječima,već teškim psihičkim stanjem.
"Iskreno se kajem i žao mi je. Ovim putem htio bih da se izvinim porodicama žrtava", rekao je Goronja.
Tužilaštvo BiH tereti Goronju da je, zajedno s Francom Kosom, Stankom Kojićem i Vlastimirom Golijanom, učestvovao u ubistvu više od 800 muslimana 16. jula 1995. na Vojnoj ekonomiji Branjevo, u opštini Zvornik.
Prema optužnici, Kos je bio komandir Prvog voda Desetog diverzantskog odreda Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, a Kojić, Golijan i Goronja pripadnici ove jedinice.
Tokom iznošenja završne riječi, odbrana Goronje ocijenila je da je veliki broj dokaza bio irelevantan za predmet, te da određeni dokazi mogu biti važni samo na suđenjima visokopozicioniranim zvaničnicima.
Odbrana je analizirala status zarobljenih osoba na Vojnoj ekonomiji Branjevo, kao i iskaz svjedoka Z-1, ocijenivši ga nevjerodostojnim.
Na strani optuženog, kako je naglasila odbrana, ne postoje otežavajuće okolnosti jer je Goronja "sa Branjeva dva puta pokušao pobjeći".