SARAJEVO - Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević izjavio je da je najveći prioritet svih institucija BiH proces pristupanja Evropskoj uniji i ispunjavanje obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU.
"Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU, koji sa sobom nosi i političke i ekonomske implikacije, jeste potpisan, i to je veliki korak za BiH, ali i velika obaveza u smislu obavljanja niza postavljenih zadataka", rekao je Zirojević.
On je najavio da je, uzimajući u obzir ustavno uređenje BiH i zakonsku regulativu kojom se propisuju nadležnosti, sasvim jasno da će koordinacija biti ključni element uspjeha dostizanja postavljenih ciljeva.
"Kada kažem koordinacija, mislim i na koordinaciju u okviru samog ministarstva, koordinaciju između institucija BiH i naravno koordinaciju sa entitetima", pojasnio je Zirojević.
Prema njegovim riječima, ministarstvo koje vodi ima dovoljno potencijala i kapaciteta za posao koji mu predstoji u smisu dalje itegracije BiH u EU, ali s obzirom na to da su obaveze sve veće, biće potrebna dodatna regrutacija mladog i obrazovanog kadra.
Zirojević je podsjetio da se SSP može podijeliti na dva dijela - trgovinski sporazum, kojim se uspostavlja zona slobodne trgovine između BiH i EU, i dio koji se odnosi na obaveze BiH u pogledu usklađivanja zakonodavstva sa evropskim zakonodavstvom.
"Što se tiče BiH, jasno je da je za što bolje iskorištenje trgovinskog dijela sporazuma neophodno usklađivanje domaćeg zakonodavstva kako bi domaći proizvodi mogli udovoljiti evropskim zahtjevima i mogli da se izvoze u zemlje EU", rekao je Zirojević.
Dodao je da bi se usvajanjem i implementacijom evropskog zakonodavstva stvorile pretpostavke za bolju zaštitu potrošača, ali i zaštitu domaćih proizvoda od nelojalne konkurencije iz uvoza. Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa naglasio je da BiH ima mnogo problema zbog konstantno velikog spoljnotrgovinskog deficita.
"Osnovni problem rastućeg spoljnotrgovinskog deficita BiH leži u sporom oporavku privrede, posebno proizvodnog sektora, ali i u samoj strukturi privrede i robe koja učestvuje u izvozu", ocijenio je Zirojević.
On smatra da se pozitivni efekti i doprinos smanjenju spoljnotrgovinskog deficita dugoročno mogu očekivati pristupanjem BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
"Bitno je naglasiti da ne postoji jedna mjera ili jedinstven model za povećanje izvoza i, na taj način, smanjenje deficita. Iako se pažnja često usmjerava isključivo na vanjske faktore, na koje male ekonomije mogu malo ili nikako uticati, mislim da napori moraju biti usmjereni prvenstveno na uređenje ekonomije i jedinstvenog tržišta unutar BiH", podvukao je Zirojević.
Govoreći o prvim efektima primjene CEFTA, on je potvrdio da je u početku bilo određenih problema i osporavanja ovog ugovora, ali da se, generalno, može reći da je to veliki korak u pravcu ispunjavanja kriterija koji su definisani Procesom stabilizacije i pridruživanja. Smatra da se zaštita domaće poljoprivrede ne može obezbijediti putem zabrane uvoza pojedine poljoprivredne robe ili pak uspostavljenja carinskih opterećenja. Prema njegovim riječima, potrebno je, s ciljem zaštite domaće poljoprivrede, stalno jačati i osposobljavati institucije, omogućiti njihov efikasniji rad, što se prvenstveno odnosi na Kancelariju za veterinarstvo, Upravu za zaštitu bilja i Agenciju za bezbjednost hrane.
"Jedna od mjera odnosi se i na olakšavanje pristupa povoljnim kreditima i investiranje u poljoprivredu s ciljem podizanja tehnološke opremljenosti i uvođenja novih tehnologija", dodao je Zirojević.
Nema instrumenata za uticaj na tržiše nafte
Osvrćući se na značajno poskupljenje naftnih derivata u BiH u prethodnih nekoliko mjeseci, Mladen Zirojević je podsjetio da su nadležnosti Ministarstva spoljne trgovine i Savjeta ministara BiH u toj oblasti ograničene.
"Trenutno Savjet ministara BiH nema mehanizme kojim bi mogao da utiče na ovakvo stanje na tržištu nafte u BiH", konstatovao je Zirojević.