BANJALUKA - Istorijski susret pape Franje i patrijarha Kirila, koji simbolično predstavlja i zagrljaj istočne i zapadne crkve nakon 962 godine, treba posmatrati u kontekstu opšteg dobra za čovječanstvo.
Na to je ukazao za "Nezavisne" vladika bihaćko-petrovački Atanasije.
Po njemu, dva svjetska autoriteta hrišćanstva razgovarala su u petak o ključnim pitanjima koja se odnose na sve, a to su, kako je potcrtao, čovjek, mir i bezbjednost.
"To je veoma značajno za svakog čovjeka i poziva nas sve da krenemo od sebe i damo svoj maksimum u pozitivnim pomacima. Mislim da je dobra volja veoma važna, u tome da želimo biti bolji i želimo uticati na to da svijet bude bolji", naglasio je Atanasije.
Ove riječi potvrđuje i izjava kardinala Kurta Koha, predsjednika Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana, koji je susret pape i moskovskog patrijarha ocijenio hrabrim korakom koji će uroditi dobrim plodovima za ekumenski dijalog i njihov prilog miru u svijetu.
Poglavari istočne i zapadne crkve su se zagrlili prvi put nakon raskola od prije gotovo hiljadu godina i to na aerodromu "Jose Marti" u Havani.
Glavna tema njihovog dvosatnog sastanka bio je i progon hrišćana s Bliskog istoka, izbjeglice, problem ekstremizma i terorizma, odnosno pitanja bezbjednosti... U Siriji i Iraku nasilje je već odnijelo hiljade života, napomenuli su, ostavljajući milione ljudi bez krova i sredstava, te su pozvali svijet na humanitarnu pomoć i djelovanje.
Istovremeno, izrazili su suosjećanje za patnju vjernika drugih vjerskih tradicija koji su, kako su napomenuli, takođe postali žrtve građanskog rata, haosa i terorističkog nasilja jer niti jedan zločin, napomenuto je na sastanku, ne može biti počinjen u ime Boga.
"Papa Franjo je ličnost koja ne prestaje da svijet veoma pozitivno iznenađuje, pa je tako i u ovom slučaju. Siguran sam da je za sve ljude ovaj historijski susret važan. Moje je mišljenje da i na nižim nivoima treba slijediti tu praksu jer se, ako govorimo o BiH, susreti vjerskih lidera svode na društvene događaje. Ne bi trebalo da je tako jer su obaveze i odgovornosti, podsjećam, izuzetne i velike, odnosno: 'Nema pomirenja među narodima bez mira među religijama', uvijek naglašavam važnost tog citata", napomenuo je za "Nezavisne" banjalučki muftija Osman ef. Kozlić.
Eli Tauber, savjetnik za kulturu i vjeru pri Jevrejskoj zajednici u BiH, kaže za "Nezavisne" da se refleksije u BiH teško mogu očekivati jer ni do sada nije bilo pomaka prilikom sličnih velikih događaja.
"Mi refleksije nismo osjetili ni od posljednjeg dolaska pape u BiH, iako je sasvim jasno trebalo biti drugačije. Ipak, uvjeren sam da je ovaj veoma važan i za sve pozitivan susret nagovještaj nečeg većeg za ujedinjeno hrišćanstvo, ali da u tom kontekstu nije razgovarano ovog puta, koliko o drugim važnim pitanjima za svijet", naglasio je Tauber.
Svjetski autoriteti
Raskol između katolika i pravoslavaca 1054. godine vezan je za teološke i istorijske razloge, a objašnjen je kao težnja karolinškog Zapada da utiče na čitav svijet, dok je Istok htio zadržati svoju autonomiju.
Nakon presudnog susreta Pavla VI i Atenagore 1964. u Jerusalimu bilo je brojnih susreta i zajedničkih izjava papa i carigradskih patrijarha, koji su teoretski duhovni poglavari pravoslavnog svijeta, ali su nadležni samo za 3,5 miliona vjernika.
Pored vremenske distance, dakle, značaj susreta pape kao najvećeg katoličkog autoriteta i patrijarha Kirila je i u tome da je riječ o najvećoj crkvi u pravoslavnoj zajednici, s više od 165 miliona, od 250 miliona pravoslavnih vjernika.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.