SARAJEVO - Nepovoljna struktura poticaja za poljoprivredu za ovu godinu i poskupljenje cijene repromaterijala doveli su u pitanje proljetnu sjetvu u FBiH, kazao je Senad Kikić, stručnjak za žitarice u Zavodu za poljoprivredu FBiH.
"Imam informacije s terena da će ljudi odustajati od proizvodnje. Neki u Posavskom i Tuzlanskom kantonu neće ni da uđu u sjetvu. Nemoguće je ocijeniti koliko će površina biti posijano", tvrdi Kikić.
Rekao je da je Vlada FBiH usvojila odluku o poticajima, za koje će iz budžeta biti izdvojeno 52 miliona KM, te da je njihova struktura nepovoljna za primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Dodao je da su favorizovane proizvodnje koje nisu strateške, pa tako u proizvodnji duhana poticaji iz FBiH i kantona učestvuju čak sa 60 odsto.
"Strateška je sva proizvodnja sjemena i sadnog materijala, ali za sjemensku proizvodnju strnog žita poticaji se nisu mijenjali dvije godine, a imamo PDV i skuplji repromaterijal za 40 do 60 odsto. Malo pažnje se posvećuje žitaricama. To i industrijsko bilje, posebno uljane kulture, kulture su velikih polja i trebalo bi da pokriju neobrađene oranice", naglašava Kikić.
Kazao je da je proljetna sjetva trebalo da nadoknadi ono što je ostalo neposijano u jesenjoj, koja je zbog perioda kiša bila otežana.
Rasim Fazlić, iz Ministarstva poljoprivrede FBiH, kaže da podržavaju proizvodnju žitarica, uljarica, mesa, mlijeka te duhana, "jer je to kultura koja je prva ušla u poticaje i angažuje veliki broj osoba".
"Oko 53 odsto planiranih poticaja daje se proizvodnji, oko 27 odsto su kapitalna ulaganja, 10 odsto za ruralni razvoj. Višak pšenice biće otkupljen za 10 feninga po kilogramu. Zagarantovana cijena pšenice je 32 feninga po kilogramu, a kukuruza i ječma 31 fening. Te cijene, ipak, ostvaruju dohodak. Proizvođači nemaju uslova da ekonomično siju pšenicu. Zato se snalaze pa drže krave, imaju lubenice i slično", dodao je Fazlić.
Tahirović: Sjetva skuplja za 50 do 60 odsto
Suljo Tahirović iz firme "Ratar" Odžak, koja je jedan od najvećih poljoprivrednih proizvođača u FBiH, rekao je da je sjetva skuplja za 50 do 60 odsto, te da su se neki poticaji zadržali na prošlogodišnjem nivou, dok su za neke kulture niži, a neke se ne potiču. Tahirović se, ipak, nada da će uspjeti zasijati ono što je planirano.