KRANJ - U deklaraciji koja će biti usvojena nakon završetka samita EU i zapadnog Balkana na Brdu kod Kranja pod slovenačkim predsjedavanjem Evropskim savjetom biće usvojena i odrednica o evropskoj perspektivi regiona i opredijeljenosti EU za prijem zemalja regiona u evropski blok, saznaju "Nezavisne novine".
Kako nam je rečeno, još se usaglašava konačni tekst deklaracije, u kojoj ipak neće biti formulacija da bi region u EU trebalo da bude primljen do 2030. godine, kako je tražila Slovenija, a podržalo nekoliko zemalja.
Podsjećanja radi, evropski mediji su prošle sedmice pisali da će odredba o proširenju biti u potpunosti izbačena jer se zemlje članice nisu mogle usaglasiti oko nje, ali je nakon pritiska pojedinih zemalja, kako nam je rečeno, ipak dogovoreno da se formulacija nađe u tekstu deklaracije.
Što se tiče datuma, objašnjeno nam je da bi stavljanje bilo kakvih rokova za članstvo značilo da se EU odriče dosadašnjeg pristupa proširenju, po kojem zemlja postaje članica kada ispuni sve kriterijume.
Ono što je istina je da su kriterijumi do sada nekoliko puta pooštravani, ali ne da se prijem novih članica oteža, već zato što su naučene lekcije u dosadašnjim ciklusima proširenja i propustima.
Primjera radi, nakon prijema Bugarske i Rumunije veći akcenat je stavljen na vladavinu prava i ekonomsku spremnost za članstvo, a nakon toga metodologija je promijenjena još jednom, na način da je ukinuto pregovaranje po 35 poglavlja, a uvedeni klasteri u kojima su grupisani svi segmenti pregovaranja, koji su do sada definisani kroz poglavlja.
Takođe, kako nam je objašnjeno, u narednom periodu će veliki fokus biti stavljen na investicije u ključne oblasti u zemljama zapadnog Balkana poput digitalizacije, zelene tranzicije, transportne i druge infrastrukture, kako bi se region što prije i što lakše međusobno integrisao, a nakon toga i lakše integrisao u EU.
Faris Kočan, ekspert za zapadni Balkan iz Slovenije, kaže da jedini pravi potencijal samita vidi u promovisanju zajedničkog tržišta, koje bi bilo potpomognuto s devet milijardi evra bespovratnih sredstava i dodatnih oko 30 milijardi investicija.
"A što se tiče odražavanja na proširenje, tu sam malo manje optimističan jer, kako sad izgleda, Bugarska je postala veto igrač, što šalje signale da nema više snažnog konsenzusa između država članica EU vezano za proširenje", smatra on.
Adnan Ćerimagić iz Inicijative za evropsku stabilnost, na primjer, kaže da je njihov prijedlog da se region prvo ekonomski integriše u EU, a da nakon toga formalno pridruživanje postane puno lakši proces jer će zemlje biti mnogo spremnije.
Zemlje poput Njemačke i Austrije se zalažu za nastavak proširenja jer ističu da je to i u interesu same EU.
Sebastijan Kurc, austrijski kancelar, pozvao je EU da pruži balkanskim zemljama stvarne izglede za pristupanje EU pred samit EU i zapadnog Balkana na Brdu kod Kranja, te dodao da će podržati prijedlog da zemlje zapadnog Balkana budu primljene u EU do 2030. godine.
"Moramo nastaviti da dajemo zemljama zapadnog Balkana kredibilne izglede za pristupanje", istakao je Kurc.
Snažan vjetar u leđa za proširenje dali su i Džozef Bajden, američki predsjednik, i Ursula fon der Lajen, koji su razgovarali o zapadnom Balkanu. Kako prenose agencije, Bajden je izrazio snažnu podršku nastavku procesa pristupanja zemalja ovog regiona EU.
I Ketrin Eštoun, bivša visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost EU, takođe urgira kod EU da regionu ne zatvara vrata. Ona je, uz još nekolicinu autora, u kolumni za "Politico" istakla da oklijevanje EU na Balkanu može dovesti do jačeg prisustva drugih globalnih sila u regionu.