SARAJEVO, BEOGRAD, ZAGREB - Politike i narodi u regiji treba da pokažu neuporedivo veće uvažavanje prema drugima te se iskreno nadam da će svi napokon shvatiti da događaje iz prošlosti treba obilježavati poštujući drugog.
Ovo je poruka Vladimira Goatija, profesora iz Beograda, kao reakcija na radikalizaciju društvene i političke atmosfere u državama regije i među određenim grupama u posljednjih tridesetak dana.
"Verujem da već sledeće godine nećemo gledati takve scene. Ne mislim da bi se situacija mogla dodatno radikalizovati, jer smo prije dvadesetak godina imali istorijski i geopolitički neponovljivu situaciju u odnosu na današnje vreme", smatra Goati.
Naime, sjećanje na ratna stradanja i događaje, pogotovo tokom obilježavanja Srebrenice i "Oluje", u jednom trenutku su dostigla nivo ekstremnog nacionalizma, zbog čega su posljednjih dana Srbija i Hrvatska jedna drugoj uputile i diplomatske note.
Sve je ovo, prema mišljenju Slave Kukića, univerzitetskog profesora iz Mostara, pomalo i zabrinjavajuće, pogotovo što se "sistemom spojenih posuda uvijek odražava i na samu BiH".
"Dakle, 20 godina nakon kataklizme logično je očekivati da sva društvena energija u svim državama regije bude usmjerena ka budućnosti, no, nažalost, mitomanska svijest čini sastavni dio politika i političkih filozofija zemalja s prostora bivše Jugoslavije", ističe Kukić.
Esad Bajtal, sociolog, filozof i politički analitičar iz Sarajeva, zaključuje da su sve godišnjice iz prošlosti izgovor političkim elitama za nesposobnost za organiziranje društva.
"Devedesetih se desio rat da bi se organizovala sva pljačka velikih razmjera koja se dogodila. I sve ove psihološke priče, malo o 'Oluji', malo o Srebrenici, su prodavanje magle koje služi za zavađanje naroda. Najbolje se na društvenim mrežama vidi kako se narod svađa, dok političari uživaju na moru i čitaju kako se narod glođe po ovim vrućinama", ističe Bajtal.
Slično razmišlja i Đorđe Vuković, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, koji podsjeća da istu matricu gledamo posljednjih 20 godina.
"Te političke elite, koje gospodare takvim ambijentom i kojeg bude po potrebi, istovremeno su i robovi te svjetine. A to je zato što prošlost, kao izvor mržnje i nacionalizma, nije arhivirana, iako imamo i odgovornih poteza pojedinaca", kaže Vuković.
Zaključuje da obilježavanja u vezi sa Srebrenicom ili "Olujom" pokazuju koliko je društvo podijeljeno.
"Tačno je da ima i manipulacija, ali otkud toliki rezervoar za manipulaciju", pita se Vuković.
Profesor Vlatko Cvrtila, dekan Veleučilišta VERN u Zagrebu, kaže da ne treba da čudi ništa što se događa danas, "25 godina nakon početka raspada Jugoslavije".
"Uopće me ne čudi što na plodno tle nailaze populističke politike koje traže neprijatelja, a uvijek ih nađu uglavnom među Srbima. Ovo što danas gledamo je populizam, naše društvo se i dalje konzervira, dok se političke elite recikliraju", slikovit je Cvrtila, koji zaključuje da je s tog stanovišta jako teško gledati u budućnost.