SARAJEVO, BANJALUKA - Ambasadori Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira (PIK) pozvali su juče u Sarajevu stranke u BiH da ponovo usmjere energiju i napore na hitno sprovođenje ustavnih reformi.
`Reforma Ustava BiH je jedno od najosnovnijih pitanja jer je funkcionalna država od suštinskog značaja za budućnost BiH u Evropi`, saopšteno je iz Upravnog odbora PIK-a.
Upravni odbor PIK-a izrazio je želju da novoizabrani političari u BiH nastave raditi na osnovu Sporazuma o ustavnim promjenama iz aprila ove godine i da brzo nastave proces ustavne reforme.
`Upravni odbor pozdravlja pozitivne komentare o nastavku reformi, koje su već dali vodeći političari. Paket ustavnih amandmana dobio je snažnu podršku međunarodne zajednice kao sredstvo za unapređenje trenutnog sistema u BiH. Usvajanje ovog paketa bi postavilo temelje za dalji proces sprovođenja ustavne reforme radi stvaranja boljeg institucionalnog okvira za BiH na njenom putu ka Evropi`, saopštio je Upravni odbor PIK-a.
Stranke potpisnice Sporazuma o ustavnim promjenama na nedavno okončanim općim izborima prema preliminarnim rezultatima izbora imaju dovoljno poslanika da usvoje ustavne amandmane utemeljene na ranije potpisanom sporazumu. Među potpisnicama Sporazuma vlada raspoloženje da taj dogovor što prije treba biti usvojen u novom sazivu parlamenta.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da će veoma brzo inicirati usvajanje dogovorenog paketa ustavnih promjena, jer će u novom sazivu parlamenta postojati potrebna većina.
`PDP, koja računa da će u parlamentu BiH imati jednog poslanika, i dalje daje podršku ranije dogovorenom paketu ustavnih promjena i svoj stav nećemo promijeniti ni po koju cijenu. Mi ćemo podržati ono što smo dogovorili i nikakvih promjena Sporazuma neće biti`, ističe Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a.
Jozo Križanović, član Predsjedništva SDP-a BiH, podržava ideju za što skorijim usvajanjem ranije dogovorenih ustavnih amandmana.
`Imaćemo snagu u parlamentu BiH da to učinimo. Što prije treba završiti prvu fazu ustavnih reformi koja je dogovorena i otpočeti drugu fazu`, izjavio Križanović.
Mišo Relota, glasnogovornik HDZ-a BiH, kaže da je ova stranka spremna da podrži i sprovede Sporazum o ustavnim promjenama.
`To trebamo učiniti odmah nakon konstituiranja parlamenta. Mislim da ne smijemo niti ćemo čekati četiri godine da provedemo ranije dogovoreno`, ističe Relota.
Šefik Džaferović, potpredsjednik SDA, naglašava kako je najvažnije da ustavne promjene budu usvojene, te da je njihova provedba manji problem.
`Postoje amandmani koje je odmah moguće provesti. Za druge aspekte Sporazuma o ustavnim promjenama morat ćemo se dogovoriti o načinu provedbe`, istakao je Džaferović.
Na pitanje da li će SDS ostati pri ranije dogovorenom paketu ustavnih promjena, predsjednik SDS-a Dragan Čavić nije želio da odgovori navodeći da ne želi da daje izjave u telefonskom razgovoru.
Sporazumom o ustavnim promjenama, kojeg su u aprilu potpisali SDA, HDZ BiH, SDS, SNSD, SDP BiH i PDP, predviđena je promjena u načinu izbora i funkcioniranja Predsjedništva BiH, jer će na njegovu čelu biti predsjednik države kojeg bira parlament. Predviđeno je da broj članova Predstavničkog i Doma naroda parlamenta BiH bude dvostruko povećan, dok će Vijeće ministara BiH postati istinska državna vlada sa premijerom države na čelu. Ovim sporazumom država će dobiti mnogo veće nadležnosti. Pokušaj njegovog usvajanja u parlamentu BiH propao je jer ga nije podržao dovoljan broj poslanika, nakon uskraćivanja podrške Stranke za BiH.
Trnka: Dvije verzije za provedbu sporazuma
Kasim Trnka, profesor ustavnog prava i sudija Ustavnog suda BiH, smatra da će vlasti BiH morati raspisati prijevremene izbore ukoliko prije 2010. godine žele provesti ranije potpisani Sporazum o ustavnim promjenama u BiH.
`Pitanje provedbe ustavnih promjena može se riješiti na dva načina. Prvi je raspisivanje prijevremenih izbora, kako bi se konstituirala vlast utemeljena na novim ustavnim osnovama i pozicijama. Drugi način jeste da se u jednom od amandmana napiše da se počinje primjenjivati od 2010. godine. Mislim da su domaći političari skloniji drugoj varijanti, jer niko se ne želi odmah nakon izbora odreći mandata` pojašnjava Trnka.