SARAJEVO, BANJALUKA - Za BiH postoje dva pravca - konfederacija s nadležnostima predviđenim dejtonskim sporazumom ili raspad na tri etničke teritorijalne jedinice.
Ovo se navodi u dokumentu "Dejtonska struktura i pravni položaj RS", koji je objavio Kabinet predsjednika RS Milorada Dodika, te je istaknuto da je mnogo puta ukazano da je BiH neuspješna država i da ne postoji većinske identifikacije sa sadašnjom BiH.
U dokumentu, koji je objavljen povodom osamnaestogodišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH, istaknuto je da bi optimalno bilo da "BiH bude cijela iz tri dijela", te da bi time međunarodni ugovor mogao opstati kao jedini mogući.
Takođe, u dokumentu je naglašeno da je Dejtonski sporazum najvažniji dokument poslije Drugog svjetskog rata, te da predstavnici Bošnjaka nikada nisu iskreno prihvatili sporazum ni Ustav BiH, pokušavajući stalno uz pomoć dijelova međunarodne zajednice izvršiti protivpravnu reviziju međunarodnog ugovora.
I 18 godina nakon Dejtonskog sporazuma mišljenja o važnosti ovog dokumenta u BiH su podijeljena pa tako jedni smatraju da BiH može i opstaje samo zahvaljujući njemu, a drugi smatraju da ga treba mijenjati i centralizovati vlast.
Iz RS je još jednom naglašeno da ostaju dosljedni principima ovog sporazuma i njegovom poštovanju te da u prilog tome ide i činjenica da je 21. novembar državni praznik u RS, dok se u FBiH ne obilježava.
"Ovim pokazujemo značaj tog datuma i iskazujemo opredjeljenje za poštovanje Dejtonskog sporazuma, kao međunarodnog ugovora kojim je, ne samo završen rat u BiH, već i određeno postojanje i sistem funkcionisanja BiH kao složene države", navedeno je u saopštenju iz Kabineta predsjednika RS.
Pojedini analitičari ističu da je dejtonska BiH ušla u punoljetstvo i da će vjerovatno dočekati i "penziju" upravo u statusu kakav je danas, dok sa druge strane postoje i oni koji tvrde da taj sporazum mora na reviziju jer služi kao sredstvo za "mentalnu okupaciju podanika od strane političkih elita".
Čedomir Antić, istoričar i predsjednik Naprednog kluba, smatra da je Dejtonski sporazum pobjeda srpskog naroda i da su za BiH moguća dva poštena rješenja, i to da uđe u EU kao konfederacija ili da se raspadne demokratski i mirno.
U intervjuu Srni, Antić kaže da bi za dejtonsku BiH najbolje bilo da se narod uvažava međusobno te da, ako postoji politički prostor i demokratska volja za zajedničku državu, onda nema razloga da te države i ne bude, ali da ona mora biti zasnovana na punoj ravnopravnosti sve tri nacije.
"Ako to ne može, smatram da onda treba da se mirno razdvoje. Ako ne žele ovakvu državu, koja nije dovoljno funkcionalna, zašto ne bi nastale dve ili tri države. Na pitanje da li će Hrvati imati svoju državu, treba da odgovore oni sami", rekao je Antić, dodajući da su Dejtonski sporazum srušili visoki predstavnici oduzimajući ovlaštenja entitetima.
Predrag Simić, profesor na beogradskom Fakultetu političkih nauka, smatra da dejtonsku BiH u ovom obliku malo ko želi.
"Mi smo odavno prestali da postavljamo pitanje šta je najbolje za BiH i u ovom trenutku tražimo ono rješenje koje je održivo", rekao je Simić povodom 18 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Da Dejton nije najbolje i jedino moguće rješenje za BiH smatraju uglavnom u FBiH, gdje ni Bošnjaci ni Hrvati nisu zadovoljni njegovom sadržinom jer dok jedni žele unitarnu BiH, drugi traže svoj entitet.
"Dejton je zaustavio vojni, ali je otvorio politički rat. Kao zakonski okvir Dejton je omogućio različitu manipulaciju politčkih elita. Nema moćnijeg dokumeta od Dejtonskog sporazuma jer on omogućuje mentalnu okupaciju podanika od strane političkih elita i homogenizaciju na nacionalističkim osnovama, što uslovljava potpunu destrukciju demokratije i građanske svijesti u zemlji", kaže Enver Kazaz, politički analitičar, dodajući da Dejton ne može biti prevaziđen sve dok se ne završi politički rat.
Dejtonski mirovni sporazum, uz prisustvo tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, potpisali su Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović u Jelisejskoj palati u Parizu.