Ovo je prvi put od raspada bivše Jugoslavije i nastanka samostalne države Hrvatske da jedna srpska stranka potpiše koalicioni sporazum s najsnažnijom hrvatskom partijom i uđe u vladu, kaže Milorad Pupovac, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS).
"To je finale nečega na čemu smo dugo radili", ističe Pupovac.
Dodaje da je to dobro po Srbe u Hrvatskoj, za regionalnu stabilnost te za opštu toleranciju i prevazilaženje ratnih trauma u Hrvatskoj.
NN: Zašto to nije bilo moguće ranije?
PUPOVAC: Bilo bi dobro da je to bilo moguće ranije, ali mogućnosti za tako nešto bile su male. Tokom ratnog i poratnog razdoblja – nikakve. Trebalo je stvoriti pretpostavke da se tako nešto dogodi. Stvorili smo ih i sad je to bilo moguće.
NN: Umjesto mjesta potpredsjednika Vlade za spoljnu politiku, kako se očekivalo, SDSS je dobila mjesto potpredsjednika, odnosno ministra za regionalni razvoj. Radi li se o procjeni da je ta funkcija upotrebljivija za ostvarenje povratka Srba u Hrvatsku ili o nečem drugom, i zašto to mjesto niste prihvatili Vi nego ste predložili Slobodana Uzelca?
PUPOVAC: Mi smo u pregovorima izborili mjesto potpredsjednika koji će biti odgovoran za ključne tačke našeg koalicijskog sporazuma s mandatarom Ivom Sanaderom. Izborili smo za ono što smo smatrali da je najkorisnije za politiku koju vodimo u ime našeg naroda, a to je povratak Srba u Hrvatsku, i istovremeno za politiku za koju smatramo da može biti najkorisnija za državu. Što se mene tiče, smatrao sam da je neophodno da, kao i do sada, stvaram pretpostavke za napredovanje u politici, a ne pretpostavke da ja napredujem u politici. Prema tome, osvojili smo još jedan prostor, stvorili smo još jedan insitucionalni mehanizam. Moje je da iz Sabora pomažem hrvatskoj vanjskoj i unutrašnjoj politici i da istovremeno radim na jačanju institucija srpske zajednice.
NN: Bili ste razočarani nakon prethodnih lokalnih izbora kad je u Hrvatskoj provedena hajka na Srbe, pa ste zaprijetili raskidom koalicije sa Sanaderovom HDZ. Šta se promijenilo od tada?
PUPOVAC: Stvari su se sporo mijenjale. Mi smo se opredijelili ne samo za isključivost nego i za strpljiv rad i znali smo, osjećali i vjerovali da ćemo postići više nego što se u tom trenutku 2005. godine činilo da možemo. Malo je ljudi vjerovalo da ćemo riješiti pitanje radnika, dakle, problem oko 5.000 ljudi koji su deset godina čekali da im se prizna radni staž, socijalno i zdravstveno osiguranje i da žive kao svi ostali ljudi u ovoj zemlji. Malo ko je vjerovao u mogućnost priznanja radnog staža iz ratnih godina, iako je nada postojala i kod onih u izbjeglištvu kao i kod onih koji su se ovdje vratili. Ali, eto, prije nego što smo potpisali taj sporazum, to je riješeno. To je bio dug od prošlog mandata, ali je obavljen prije ovoga mandata. Tim sporazumom smo otišli nekoliko koraka dalje.
NN: Imperativ je, kažete, rješavanje međuetničkih odnosa, promjena odnosa Srba i Hrvata. Na kom su nivou oni sada?
PUPOVAC: Znatno su bolji nego što su bili prije četiri godine. Čak i znatno bolji nego što su bili prije četiri mjeseca. Za razliku od strahovanja da će izbori i postizborne koalicije pokvariti međuetničke odnose, dogodilo se suprotno. U vrijeme i nakon izbora, kao i posljednjih dana, dakle, prije i za vrijeme formiranja vlade, bilježi se značajan napredak u odnosima između Hrvata i Srba. To treba da iskoristimo za rješavanje konkretnih problema ljudi, dakle, da ne žive samo u dobroj međuetničkoj atmosferi, nego tako da se problemi koji su stvarani ratom i poraćem, konačno i stvarno riješe.
NN: Tražite povratak 100.000 Srba u Hrvatsku. Šta je s vraćanjem stanarskih prava Srbima i započetim otkupom stanova?
PUPOVAC: Za sve koji su podnijeli zahtjev za stambeno zbrinjavanje, taj proces kupovine i izgradnje stanova, ili vraćanja stanova koji nisu prodani i koji nisu zauzeti, je počeo. I on će biti ubrzan u ovim godinama kod onih koji su ušli u program stambenog zbrinjavanja. To je naziv koji se koristi u Evropi gdje ne postoji termin stanarskog prava jer je to kao mjera socijalne politike. Ali ta mjera socijalne politike odnosi se na one koji su izgubili svoje stanove i sada im se vraćaju ili su im oduzeti. Istovremeno, borićemo se da ti ljudi, kao što smo se izborili za one u istočnoj Slavoniji nekoliko mjeseci prije izbora, mogu otkupiti svoje stanove ili da ih mogu nasljeđivati članovi obitelji.
NN: Jedan od prioriteta su i neisplaćene penzije koje mnogi nisu dobili od 1991. godine. Gdje je taj novac i kakav je Sanaderov stav o tome?
PUPOVAC: Mi nismo uspjeli ući u trag tome kako je taj novac potrošen. Imamo samo određene indicije u kojem se sve smjeru mogao trošiti. Naravno, to je nešto što je naša obaveza prema ljudima koji ih nisu primali. To bi moralo biti i obaveza države. Za sada, mi smo to pitanje otvorili, ali kako ćemo ga i kada rješavati, sad je prerano govoriti. Ali SDSS će, sasvim sigurno, ustrajati na tome da se to pitanje riješi.
NN: Gospodine Pupovac, kakva je bezbjednosna, a kakva ekonomska situacija za povratnike u Hrvatsku i očekujete li masovniji povratak Srba u Hrvatsku?
PUPOVAC: Sigurnosna situacija danas je znatno povoljnija nego što je bila ranije. Mi sada želimo poboljšati socijalnu i ekonomsku situaciju tako da oni koji su se vratili, i oni koji se žele vratiti, doista mogu kazati da se ovdje može živjeti.
Ultradesničari u tragovima
NN: Kakav je trenutno odnos pozicije prema ultradesničarskim partijama poput Hrvatske stranke prava (HSP)?
PUPOVAC: Većina desničarskih stranaka u Hrvatskoj su doživjele neku vrstu pogroma i ostale su samo u tragovinma kao i HSP. Praktički je HDZ usisao i birače i energiju koja je tamo postojala. Jedna od dobrih stvari koja se dogodila u Hrvatskoj nakon ovih izbora, jeste to što su nestale brojne marginalne desničarske stranke i osobe.
Kompromis kao političko umijeće
NN: Kako prevazilazite ideološke razlike između HDZ-a, koja je hrišćansko-demokratsko-konzervativna stranka, i SDSS-a kao socijaldemokratske, ljevičarske stranke?
PUPOVAC: Mnogo stvari u politici morate prepustiti kompromisu, ne samo sa onima koji su na različitim ideološkim političkim pozicijama, nego ponekad i sa onima koji su na istoj poziciji a etnički su od nas različiti. To je političko umijeće koje smo mi godinama gradili. Sada smo se usmjerili na izgradnju međuetničkih odnosa u Hrvatskoj, na reformu institucija u Hrvatskoj i na približavanje EU. To su zajedničke dodirne tačke koje imamo sa Sanaderom. Naravno, nastojimo progurati one elemente našeg programa koji su više socijaldemokratski i koji nas čine strankom lijeve orijentacije.