BANJALUKA - Predsjednik RS Milan Jelić uputiće na usvajanje u Narodnu skupštinu deklaraciju o priznavanju presude Međunarodnog suda pravde u Hagu, saopštio je juče Milorad Dodik, predsjednik Vlade RS, povodom poziva Savjeta za sprovođenje mira (PIC) na priznavanje presude.
Prema njegovim riječima, deklaracija će potvrditi ranije iznesen stav političkog vođstva RS o presudi, kojom je masovno ubistvo Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995. godine okarakterisano kao genocid.
`Mi smo, u zajedničkoj izjavi, jasno kazali da je ta presuda činjenica i da je prihvatamo onako kako je napisana, sa činjenicama koje su zločin u Srebrenici okarakterisale kao genocid`, rekao je Dodik i dodao da RS ne želi da osporava presudu.
Reakcija PIC-a stigla je zbog polemika u vezi s karakterom presude i statusa Srebrenice, poslije zahtjeva vodećih bošnjačkih lidera, podržanih hrvatskim članom Predsjedništva, za izdvajanje Srebrenice iz sastava RS i stavljanje, kao posebnog distrikta, pod nadležnost države.
Za utorak je u Banjaluci, na poziv Vlade, zakazan sastanak sa predstavnicima vlasti Srebrenice, povodom novonastale situacije. Dodik je kazao da će se na tom sastanku vidjeti šta je opštini potrebno, podsjećajući da je nedavno Vlada prihvatila sve zahtjeve opštinskog rukovodstva, za poboljšanje uslova života u Srebrenici. On je kazao da će u Srebrenicu biti usmjeren dio sredstva iz 100 miliona evra `teškog` Fonda za razvoj istočnog dijela RS, finansiranog od novca dobijenog od prodaje `Telekoma Srpske`, ali i drugih fondova.
Haris Silajdžić: Nema popuštanja
SARAJEVO - Inicijativa o specijalnom statusu, ne samo Srebrenice nego i svih opština iz kojih potiču žrtve genocida, biće nastavljena, iako su ambasadori Upravnog odbora PIK-a saopštili da vlasti i politički lideri BiH moraju poštivati Dejtonski sporazum i nadležnosti institucija BiH, entiteta i opština, smatra Haris Silajdžić, bošnjački član Predsjedništva BiH.
`Što se tiče antidejtonskih aktivnosti, one traju još od samog potpisivanja Dejtona, mi govorimo o kršenju Dejtona, a ne o kršenju ljudskih prava i pitamo se da li je neka crkva važnija od čovjeka i njegovih ljudskih prava`, rekao je Silajdžić.
Srna