SARAJEVO - Specijalne i paralelne veze Republike Srpske i Srbije funkcionišu i one se tiču funkcionisanja Dejtonskog sporazuma i saradnje institucija, a ne toga "da li neko voli ili ne voli nekoga sa ove ili one strane Drine", ističe Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predsjedništva BiH.
"U eri velikih priča da ne funkcionišu odnosi između vlasti u Beogradu i Banjaluci desili su se sastanci na najvišem nivou prije nekoliko mjeseci u Banjaluci", naglašava Radmanović u intervjuu Srni.
Na tim sastancima učestvovali su i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i premijer Srbije Ivica Dačić, napominje Radmanović i ističe da saradnja funkcioniše.
Da li neko nekoga voli, navodi Radmanović, nije na kraju ni bitno, ako funkcioniše saradnja institucija u skladu sa Ustavom i Dejtonom, što je sada činjenica.
Kada je riječ o neispunjavanju uslova Federacije BiH za novu tranšu Međunarodnog monetarnog fonda, zbog čega trpi i Republika Srpska, Radmanović je poručio da se ovo pitanje mora riješiti i da Srpska treba pokušati da još jednom utiče na Federaciju da to bude brzo riješeno.
"Republika Srpska ne može sebi dozvoliti da bude u finansijskom kolapsu zato što se u Federaciji BiH neodgovorno ponašaju i mora tražiti alternativna rješenja, što je korak dalje ka različitim rješenjima u dva entiteta", upozorava Radmanović.
Za političku krizu u Federaciji BiH, prema Radmanovićevom mišljenju, odgovornost snosi i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, koji je prije više od dvije godine potpuno neopravdano poništio odluku Centralne izborne komisije /CIK/ BiH o formiranju vlasti i izazvao kolaps u Federaciji.
"Svi koji su ga nagovarali da donese tu pogrešnu odluku nagovaraju ga ponovo da donese neku odluku i napravi grešku, što, očigledno, sada nije spreman da uradi", ocjenjuje Radmanović.
Odluka visokog predstavnika o poništenju Odluke CIK-a BiH, napominje Radmanović, nije jedini propust visokih predstavnika u BiH, čije su se aktivnosti godinama odražavale na stanje u Mostaru, uticale na njegovu podijeljenost, kao i na neusvajanje gradskog budžeta, koje dovodi do kolapsa grada i remeti odnose u cijeloj BiH.
Što se tiče medijske optužbe da BiH u Kanadi, Poljskoj i Kini trenutno praktično nema svog ambasadora, Radmanović napominje da je ta informacija netačna i tendeciozna i da se to lako može provjeriti.
"Odluke Predsjedništva BiH u vezi sa imenovanjima i razrješenjima ambasadora su redovne i precizne, u skladu sa ranije donesenim odlukama", tvrdi Radmanović.
"Zbog raznih stvari - dogovoranja pojedinih naroda i dugog čekanja na agremane - nekada prođe više vremena dok ne dođe do preuzimanja funkcije ambasadora, što ne znači da ne funkcionišu DKP predstavništva", objašnjava Radmanović.
Dužnost preuzima otpravnik poslova i sve se radi ubrzano da bi se završila procedura. Odluke o produženju mandata ambasadorima regulisane su pravilima Predsjedništva BiH, koje ovaj posao u skladu sa ustavnim nadležnostima radi vrlo dobro.
"Pitanja Kosova i Metohije važno je za čitav Balkan, čitavu EU, a posebno emotivno za Srbe i Albance koji žive na tom prostoru, ali je jasno da ono ne može preko noći biti riješeno", smatra Radmanović.
Smatra da to mora biti riješeno pregovorima Beograda i Prištine u okviru ustavnih nadležnosti, ali su rezultati nemogući nakon jednog razgovora.
"Interes EU za ovo pitanje pokazuje i prisustvo Ketrin Ešton u pregovorima u kojima je medijator. Ocjene o tome kako to treba da se završi ne treba da dajemo mi koji smo izvan tog prostora, ali treba da podržavamo strpljive razgovore koji će dovesti do rješenja", naglašava Radmanović.
O aktuelnim odnosima BiH i Srbije, Radmanović će razgovarati 23. i 24 aprila, tokom kolektivne posjete Predsjedništva BiH Beogradu, na poziv predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, te na trilateralnom susretu Srbija-Turska-BiH, koji će biti održan 14 i 15. maja u Turskoj.