BANJALUKA - Potpredsjednik NDP-a Momčilo Novaković izjavio je danas da se na dnevnom redu Radne grupe za izradu prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH nalazi jedna opcija zakona i da bi taj posao trebalo da bude završen u ponedjeljak, 7. decembra.
"Kao moguća varijanta ovog zakona nalaze se različiti pristupi izboru sudija i načinu donošenja odluka u Ustavnom sudu BiH", rekao je Novaković novinarima nakon sastanka Radne grupe u kabinetu predsjednika Srpske u Banjaluci.
Novaković, koji je član Radne grupe, istakao je da, u svakom slučaju, sigurno ide opcija izostanka stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, ali da je sada samo pitanje načina kako izabrati devet sudija - da li šest iz Federacije BiH, a tri iz Republike Srpske, da li samo konstitutivni narodi ili i ostali.
On je podsjetio da je Radna grupa formirana od predstavnika svih parlamentarnih političkih partija, što garantuje ozbiljan tekst zakona i apsolutno jedinstvo svih poslanika iz Srpske kada se bude izjašnjavalo o zakonu.
"Pokušavamo da napravimo tekst zakona koji je prihvatljiv za sve građane BiH, a ne samo za one koji su inicijatori njegovog donošenja, odnosno i za ljude u FBiH i predstavnike bošnjačkog i hrvatskog naroda", pojasnio je Novaković.
On je napomenuo da, ukoliko BiH zaista želi približavanje EU, onda mora preuzeti punu odgovornost za institucije koje postoje, koje su ustavne i koje su kasnije zakonima formirane u BiH.
Novaković je dodao da, kada je riječ o donošenju zakona o Ustavnom sudu BiH, ostaje i da se vidi koji će biti pristup i lobiranje u parlamentarnoj proceduri.
Govoreći o primjedbama bošnjačkih političara da se ne može donositi zakon o Ustavnom sudu BiH, Novaković je rekao da je moguće donijeti taj zakon, a da ga za to opredeljuje to što je 2005. godine bivši visoki predstavnik Pedi Ešdaun formirao Radnu grupu za donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH.
"Ako je neko ko tumači Dejtonski mirovni sporazum, odnosno visoki predstavnik donio odluku o formiranju Radne grupe, onda za mene nema dileme da li je moguće donijeti ovaj zakon", pojasnio je Novaković.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da bi u ponedjeljak, 7. decembra, trebalo da bude usaglašen i potom u parlamentarnu proceduru upućen prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH.
Dodik je naglasio da od dana dostavljanja ovog akta u Parlamentarnu skupštinu BiH počinje rok od 120 dana za donošenje ovog zakona, koji je definisan u zajedničkoj izjavi lidera političkih partija i predstavnika Srpske u zajedničkim institucijama BiH.
"Uporedo s tim, Narodna skupština Srpske na prvom narednom zasjedanju razmatraće odluku o sprovođenju referenduma o tome da li se prihvata rad Ustavnog suda BiH i ukidanje Dana Republike", rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
On je naveo da će referendum imati različitu konotaciju u uslovima donošenja ili nedonošenja zakona.
"Ako se donese zakon, referendum će samo imati karakter odluke o tome da li će se mijenjati 9. januar, a ako se ne donese, biće plebiscitarna odluka i podrška naroda o tome šta misli o takvom radu Ustavnog suda BiH", rekao je Dodik.
On je napomenuo da bi novim zakonom, koji nema alternativu, bile ukinute strane sudije i predviđen nov način odlučivanja, odnosno da iz svakog entiteta i konstitutivnog naroda mora biti jedan član u većini za donošenje odluke, čime bi bila prekinuta praksa preglasavanja od stranaca i Bošnjaka.
Dodik je podsjetio da je preglasavanjem do sada doneseno više od 20 suštinskih odluka u vezi sa Republikom Srpskom, ali i u vezi sa Hrvatima, čiji su politički predstavnici javno podržali donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH.
"Situacija koja je godinama prisutna promovisala je intervencije u politički sistem, zakonodavstvo, ustavne nadležnosti, pravo odlučivanja i drugo, na bazi takozvanih proširenih nadležnosti Ustavnog suda BiH, koje je sam Sud proširio, pod uticajem visokog predstavnika", ukazao je Dodik.
Predsjednik Srpske ponovio je da je odluka Ustavnog suda BiH o Danu Republike politički instruisana, te da većina sudija ne zna šta su donijeli i da stranci u BiH unaprijed pripreme odluke, dok sudije nisu svjesne težine te odluke.
On je izrazio zadovoljstvo što su politički faktori u Srpskoj pokazali jedinstvo o ovom pitanju, bez obzira na ostale političke razlike, te da zajednička izjava ima političku težinu, kao i da je upravo takvo reagovanje političara iz Srpske mnoge navelo na razmišljanje, prije svega međunarodnu zajednicu, kojoj smeta jedinstven stav u Srpskoj.
"O toj težini će u budućnosti shvatati oni koji sada ništa ne razumiju na koji način su reagovali srpski predstavnici i političari na jedan događaj koji je trebalo da promijeni tok istorije", istakao je Dodik.
Podsjećajući da je Republika Srpska proglašena 9. januara 1992. godine, predsjednik Srpske ocijenio je da je ciničan, ponižavajući i neprihvatljiv prijedlog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da Dan Republike bude 21. novembar, koji je asocijacija na parafiranje Dejtonskog sporazuma.
Prema njegovim riječima, u tom slučaju konotacija bi bila da je Republika Srpska rezultat rata.
On smatra da je i sramna priča o 25. novembru, jer su se Bošnjaci u antifašističku borbu uključili tek krajem Drugog svjetskog rata, dok su svi ustanci protiv fašista u BiH podignuti u mjestima gdje su isključivo živjeli Srbi.
"Čudno je da međunarodna zajednica, činjenicom da 25. novembra odlazi na svečanosti obilježavanja navodnog dana BiH, govori o svom odnosu u BiH. Nijedan organ BiH nije proglasio 25. novembar kao dan BiH", rekao je Dodik.
Prema radnoj verziji zakona, Ustavni sud BiH trebalo bi da čini devet sudija, tri iz Republike Srpske i šest iz Federacije BiH. Kod donošenja odluka, za svaku od njih morao bi da glasa bar jedan sudija iz reda konstitutivnih naroda.
Zvaničnici Srpske saglasili su se da treba pripremiti zakon o Ustavnom sudu BiH iz čijeg sastava bi bili eliminisani stranci.
Ova odluka donesena je nakon što je Ustavni sud BiH 26. novembra utvrdio da član 3b Zakona o praznicima Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH. Osporeni član predviđa da je 9. januar - Dan Republike.
Vezana vijest:
Počeo sastanak Radne grupe za izradu prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH