BANJALUKA - Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić rekao je da Sarajevo nikada nije iskreno pristupilo razvijanju i uspostavljanju prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa sa Beogradom.
"Sarajevo stalno to gleda kroz vizuru rata i vizuru prošlosti unazad 20 godina, ne želeći da gleda naprijed u budućnost i kako bi trebalo razvijati odnose Srbije i BiH", rekao je Radojičić novinarima u Banjaluci, komentarišući najavu hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da neće ići u Beograd zbog govora predsjednika Srbije Tomislava Nikolića na sjednici Generalne skupštine UN-a u Njujorku.
Komšić je naveo da se izneseni stavovi predsjednika Srbije mogu smatrati "klasičnim miješanjem u unutrašnja pitanja BiH i prizivanje raspada BiH kao države", te da on ne vidi nikakvu svrhu susreta u Beogradu, koji je trebalo da bude održan 23. aprila.
Srpska bi imala još oštriju intonaciju
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić izjavio je da bi Republika Srpska, da je sama nastupala na debati o Haškom tribunalu pred Generalnom skupštinom UN u Njujorku, imala još oštriju intonaciju.
Radojičić je rekao da je predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović učestvovao u debati i imao usaglašen govor Predsjedništva BiH, koji je značajno izbalansiran i sadržavao jedan dio iz Republike Srpske u onom obliku koliko se moglo usaglasiti na Predsjedništvu BiH.
Prema njegovim riječima, govor predsjednika Srbije Tomislava Nikolića imao je puno oštriju intonaciju, na način kako Srbija trenutno gleda na situaciju u vezi sa suđenjima za ratne zločine.
Radojičić je ocijenio da se na debati u Generalnoj skupštini UN mogla vidjeti polarizacija u stavovima o radu Haškog tribunala, kako u svjetskoj, tako i domaćoj javnosti.
"Republika Srpska ima dosta primjedbi na rad Haškog tribunala, ali i na rad domaćeg pravosuđa u BiH u procesuiranju ratnih zločina, što je jedna od glavnih tema strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa u BiH", rekao je Radojičić novinarima u Banjaluci.
Radojičić je podsjetio da je Srpska tražila da se u strukturalnom dijalogu o reformi pravosuđa u BiH otvori niz pitanja, od nadležnosti i prakse Suda BiH, suđenja za ratne zločine na nižim nivoima, te retroaktivne primjene zakona.
"Trenutni ishod strukturalnog dijaloga jeste da će se razdvojiti prvostepena i drugostepena nadležnost na Sudu BiH u vezi sa suđenjima za ratne zločine i da će se intenzivirati rad na drugim nivoima u Srpskoj i Federaciji BiH o pitanjima ratnih zločina“, zaključio je Radojičić.