Ustavni položaj Srebrenice se ne može mijenjati, ali se može puno učiniti na stvaranju uslova za održiv povratak. Tim riječima Rafi Gregorijan, prvi zamjenik visokog predstavnika, definiše pravac kojim će se kretati međunarodna zajednica u slučaju "Srebrenica", dan nakon što su inicijatori kolektivnog iseljenja, privremeno, odustali od takve namjere.
Gregorijan, u intervjuu za `Nezavisne`, tvrdi da će visoki predstavnik Kristijan Švarc-Šiling u naredne dvije sedmice sazvati sve relevatne zvaničnike kako bi zajednički pokušali sačiniti rješenje za održiv povratak.
`Pri tome se, naravno, mora ostati u okvirima Dejtonskog sporazuma. Ohrabrujuće je što smo na posljednjem sastanku u Srebrenici mogli čuti da jača svijest o tome da je ideja Srebrenica distrikt teška, komplikovana i sa malo mogućnosti za `prolaz` u parlamentu. Možda je bolje da se to pitanje ostavi za kasnije, u okviru, dugotrajnijeg procesa ustavnih reformi`, ističe Gregorijan.
NN: Šta bi bilo najpovoljnije rješenje - promjena ustava ili specijalni socijalni i ekonomski status Srebrenice u okviru RS?
GREGORIJAN: Mi, prije svega, podržavamo pravo na povratak, koji mora biti održiv. To podrazumijeva bezbjednost, zapošljavanje i određene socijalne benificije. Visoki predstavnik je još prošle godine govorio o rješenju za Srebrenicu po uzoru na Vukovar, koji uživa poseban ekonomski status u Hrvatskoj, kroz biznis zone i slično. Vlada RS je nedavno povukla potez u tom pravcu, a vjerovatno se nešto može učiniti i na nivou države. Oni se, na primjer, mogu djelovato kroz pitanja carine i poreza i sličnih stvari.
Promjena Ustava, međutim, nije moguća u trenutnoj političkoj klimi. Znamo da nije prošao ni tzv. aprilski paket ustavnih promjena, a slijedi i novi nastavak razgovora o ustavnim promjenama. Tako da uvođenje ideje za specijalni status Srebrenice u ovom trenutku, kad se razgovara o Ustavu, neće nikome pomoći.
NN: Dobar dio javnosti je ubijeđen da iza inicijative stoje određeni politički krugovi?
GREGORIJAN: Tu inicijativu gledam više kao krik upomoć. Jer, ljudi u Srebrenici su bili uplašeni da nakon odluke Međunarodnog suda pravde nije dovoljno priznat značaj genocida i da niko ne obraća pažnju na njih. Unutrašnji efekat odluke suda je više političke, a manje pravne prirode.
NN: Neki mediji su prenijeli da ste imali žestok verbalni duel sa Harisom Silajdžićem na sastanku u Srebrenici?
GREGORIJAN: Ne, ne. On mi je samo rekao šta on misli o angažovanju međunarodne zajednice u slučaju Srebrenice. Moj utisak je da on misli da nećemo pomoći, ali tako, pak, nisu mislili drugi učesnici sastanka.
Čemu referendum o policijiNN: Kako gledate na odluku parlamenta RS kojim se traži referendum u vezi sa rješenjem za policiju?
GREGORIJAN: Oni imaju pravo na to, ali ne znam čemu referendum u situaciji kad imamo izabrane zvaničnike. Poslanici znaju kakvo je mišljenje građana o policijskoj reformi i ne znam čemu bi služio.
NN: Navodno se i Haris Silajdžić predomislio i u vezi sa ponudom Milorada Dodika za dogovor o policiji?
GREGORIJAN: I Tihić i Silajdžić su naknadno željeli da prouče neke od opcija koje su raspravljanje na sastanku od 14. marta, kad je iznesen taj Dodikov prijedlog. To sam prenio i Dodiku, ali on je rekao da je to bila `ponuda koja je važila samo tu noć` i da RS treba da sagleda novi pristup reformi. Sve nas zabrinjava taj novi pristup. Čini se to nije jasan plan. Treba znati da bi promjena plana zacrtanog političkim sporazumom o reformi policije iz oktobra 2005. godine otvorila mogućnost promjene uslova Evropske unije vezanih za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa BiH.