Rajko Kuzmanović, predsjednik Republike Srpske, istakao je u intervjuu za "Nezavisne" da je potrebno da svi u BiH shvate da se ne može ustavnim promjenama oživjeti ideja unitarne BiH, sa dominacijom najbrojnije nacije.
"RS će uložiti sve svoje kapacitete i snage za evropsku perspektivu BiH, ali pri tom mora u potpunosti biti uvažavana njena ustavna pozicija konstitutivnog dijela BiH jer budućnost zemlje i njenih građana je vrijednost koja treba da bude iznad bilo kakvih parcijalnih, partijskih ili drugih interesa grupa i pojedinaca'', kazao je Kuzmanović.
NN: Ustavne promjene su pitanje koje će se nakon lokalnih izbora naći pred vlastima BiH. Da li su iscrpljene sve mogućnosti koje pruža Dejtonski mirovni sporazum?
KUZMANOVIĆ: Dosad nisu iscrpljene sve mogućnosti koje pružaju dejtonska rješenja. U ovoj fazi nije moguće odstupanje od dejtonskih rješenja i stvaranje nekog novog uređenja BiH. Dosadašnja primjena ustavnih rješenja pokazuje da postojeći ustav pruža dovoljno mogućnosti da BiH bude složena, funkcionalna, demokratska i moderna država. Ustavne norme nisu "tijesne" za društvene odnose i pružaju dovoljno prostora da se BiH izgradi kao federalna država, s entitetima, odnosno sa dvije ili tri federalne jedinice. Ključno pitanje je potreba da svi shvate, prihvate i poštuju političke različitosti u zemlji, njene istorijske, nacionalne, konfesionalne i kulturne specifičnosti. Zato je jedina realnost da ustavne promjene ne smiju iznevjeriti dejtonska načela, da se čine po postupku primjerenom savremenoj ustavnosti, kako se to čini kad je riječ o donošenju najvišeg zakona zemlje. Pri tom, nema mjesta za miješanje i nametanje međunarodnih organizacija i institucija. Samo dobre usluge i podrška domaćim institucijama i vladajućim snagama mogu biti prihvatljive i djelotvorne jer ova zemlja stvara ustav po mjeri svojih potreba, vodeći računa o realnosti. RS ima dobro ustavno uređenje. Međutim, to se ne može reći za Federaciju i njeno vašingtonsko ustavno uređenje. To je shvaćeno i u međunarodnoj i u dijelu domaće javnosti. Taj entitet je krajnje nefunkcionalan, komplikovan i izuzetno skup. Zato, da bismo uopšte razgovarali o nekim ustavnim promjenama u BiH potrebno je da se prethodno Federacija temeljno preuredi i nađe model koji će omogućiti njeno funkcionisanje. Kod eventualnih ustavnih promjena treba imati u vidu da su Dejtonski mirovni sporazum i njegov aneks 4 - Ustav BiH, akti međunarodnog prava. U međunarodnom pravu, revizija međunarodnih ugovora vrši se jedino kada protekne određeni ugovoreni period ili kada se ukaže potreba da se ugovori promijene, odnosno usaglase s izmijenjenim prilikama. Za RS Dejtonski mirovni sporazum je trajan i stabilan međunarodni pravni i politički akt. Istina, on predstavlja kompromis jer njime nijedan konstitutivni narod u BiH nije dobio sve što je želio, ali, što je još važnije, nije ni izgubio. Dejton je garant opstanka BiH. RS ostaje u okvirima Dejtonskog sporazuma u punom kapacitetu, a svi oni koji stalno pokušavaju RS proglasiti remetilačkim faktorom neće doprinijeti stabilizaciji prilika na putu BiH prema evroatlantskim integracijama. Krajnje je vrijeme da se prestanu davati takve izjave, pa makar one služile i u dnevnopolitičke svrhe.
NN: Na koji način poboljšati dejtonska rješenja i postići dogovor o ustavnim promjenama?
KUZMANOVIĆ: Za svako moguće poboljšanje dejtonskih rješenja potreban je unutrašnji konsenzus. Promjene mogu biti sprovedene samo u potpunoj saglasnosti sadašnjih entiteta i triju konstitutivnih naroda i po Ustavom predviđenoj proceduri. Uostalom, kompromis, razgovor i dogovor su principi na kojima počiva i sama Evropska unija. Ustavna reforma ne bi trebalo da se vodi u atmosferi političkih tenzija i sukobljavanja. U pitanju je jedan dugotrajan, postepen i vrlo osjetljiv postupak. Potrebno je insistirati na kvalitetu postignutih rješenja, a ne na brzini sprovođenja ustavnih reformi. I u samoj Evropskoj uniji postoje države u kojima su stalno u toku reforme ustava. Potrebno je da svi u BiH shvate da se ne može ustavnim promjenama oživjeti ideja unitarne BiH, sa dominacijom najbrojnije nacije. Ključno pitanje je odnos i uspostavljanje balansa građanskog i nacionalnog, entitetsko glasanje, zaštita vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda, način odlučivanja u zajedničkim organima, kolektivna i individualna ljudska prava i slobode, zastupljenost i predstavljanje nacionalnih manjina. Ne bismo smjeli zaoštravati neke različitosti, one su evidentne, već se mora izgrađivati kompromisni pristup koji uvažava politički, kulturni, nacionalni i religijski identitet konstitutivnih naroda u okviru entiteta i u BiH kao cjelini. Nesporno je obezbjeđivanje većeg stepena funkcionalnosti institucija BiH i ostvarivanja prava konstitutivnih naroda, naročito u Federaciji BiH.
NN: Da li su vlasti BiH na svim nivoima spremne da ispune predstojeće obaveze koje dolaze s potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i na koja se pitanja treba posebno fokusirati?
KUZMANOVIĆ: Potpisivanje SSP-a je najbolji pokazatelj naše spremnosti da ispunjavamo sve obaveze i na nivou države i u entitetima. Dalje ispunjavanje obaveza zahtijeva uspostavljanje znatno bolje organizacije poslova. Nadamo se da su institucije na nivou BiH i u entitetima spremne da to ostvare. U Direkciji za evropske integracije pri Savjetu ministara BiH učinjeno je dosta, ali znam da je u radu bilo dosta propusta i neadekvatnih rješenja. Nisu bili na odgovarajući način zastupljeni vrlo sposobni kadrovi iz RS, samim tim ni interesi RS. Vlada RS je više puta izražavala svoje nezadovoljstvo zbog loše koordinacije i zastupljenosti entiteta. Tako se moglo dogoditi da su entiteti isključeni iz pretpristupnih fondova koji su korišteni do potpisivanja sporazuma. Zato ubuduće pri radu na ispunjavanju obaveza entiteti ne smiju biti isključeni iz tog procesa.
NN: Kako postići da entiteti ne budu isključeni iz ovog procesa?
KUZMANOVIĆ: Savjet ministara BiH mora imati kohezionu i vodeću ulogu pa da na osnovu upitnika Evropske unije sačini operativni program, u punoj saglasnosti entitetskih vlada i saradnji sa zakonodavnim tijelima - Parlamentarnom skupštinom i skupštinama oba entiteta. Mi u RS predano ćemo raditi na ispunjavanju uslova za Evropsku uniju jer prečeg i ozbiljnijeg posla od toga nemamo. Ali, ako na bilo koji način bude zaobilažena RS u rješavanju konkretnih pitanja ispunjavanja uslova, može doći do ozbiljnih posljedica, za koje RS neće biti odgovorna. RS će uložiti sve svoje kapacitete i snage za evropsku perspektivu BiH, ali pri tom mora u potpunosti biti uvažavana njena ustavna pozicija konstitutivnog dijela BiH, jer je budućnost zemlje i njenih građana vrijednost koja treba da bude iznad bilo kakvih parcijalnih, partijskih ili drugih interesa grupa i pojedinaca. Dejtonski ustavni okvir, prema kome je BiH složena državna zajednica, kao što je to i veliki broj država članica EU, nije prepreka ulasku BiH u porodicu evropskih država.
NN: Kako gledate na to da bi zbog najava zatvaranja OHR-a bošnjačke partije mogle da vrše pritisak za ubrzanu centralizaciju institucija i prenošenje nadležnosti na državni nivo?
KUZMANOVIĆ: U BiH, nažalost, postoje retrogradne snage koje bi željele da OHR i dalje bude prisutan u našoj politici. To govori samo da su te snage nesposobne da odgovorno vode svoju zemlju i svoj narod. Oni u instituciji međunarodnog supervizorstva nalaze alibi za svoju nesposobnost da samostalno obavljaju svoje nadležnosti. Bošnjačke partije nastoje da instrumentalizuju subjekte međunarodne zajednice radi ostvarivanja svojih ratnih ciljeva. Takav pristup je krajnje destruktivan po budućnost BiH. Negativnost ove pojave se naročito pokazala u vrijeme vladavine pojedinih visokih predstavnika koji su se stavljali u službu bošnjačke politike. To ne smijemo nijednog časa zaboraviti. Prenos nadležnosti je dosad vršen "voljom" entiteta, odlukom ustavnih sudova, od strane visokog predstavnika, odnosno putem nametnutih zakona. Nije teško osporiti legalnost i legitimnost ovih nametnutih zakona. Nisu zanemarivi ni zahtjevi da se neke nametnute odluke o prenesenim nadležnostima preispitaju. Posebno naglašavamo da pojedine ovako prenesene nadležnosti nisu dale zadovoljavajuće rezultate. Zato se odlučno suprotstavljamo takvoj neustavnoj i nezakonitoj praksi. Konačno, sve one nadležnosti koje nisu dale očekivane efekte moraju biti predmet objektivnog razmatranja i vraćanja u prvobitno stanje. Eventualne buduće promjene Ustava bi trebalo naročito da imaju u vidu dosad učinjeni prenos nadležnosti i, u tom smislu, razumno je ispitati njihovu cjelishodnost, a samo one nadležnosti čije je prenošenje bilo opravdano mogu biti potvrđene po Ustavom predviđenom postupku, odnosno mogu biti predmet eventualne dogradnje određenih ustavnih rješenja. Pri tom jedno mora biti sigurno - ne smijemo pristajati na dalja umanjenja nadležnosti RS. U tom kontekstu vidljivo je da neprincipijelna i retrogradna politika dijela bošnjačkog rukovodstva nastoji da gdje je to god moguće optuži RS da je kriva za određene ekonomske, socijalne, političke i druge poteškoće koje se javljaju u BiH, naročito u Federaciji BiH. Moramo se odlučno boriti protiv bilo kakve dalje centralizacije i unitarizacije BiH. Dejtonski sporazum je za nas postojeći i stabilni ustavni okvir i, konačno, generalno gledano, Evropska unija je prihvatila takvu BiH.
"Sprovešćemo preporuke revizora"
NN: Da li je Služba predsjednika ispoštovala preporuke revizora poslije negativnog izvještaja o poslovanju u prošloj godini i dostavila sve tražene dokumente policiji?
KUZMANOVIĆ: Da, dostavili smo. Učinjeno je i kontinuirano se čini sve što je u skladu sa zakonom i aktima koji postoje unutar organizacije i funkcionisanja institucije predsjednika Republike. Rekli bismo narodskim rječnikom - ništa više nije kao što je bilo juče. S punom pažnjom, odgovornošću i objektivnošću sagledali smo date nalaze Glavne službe za reviziju javnog sektora, utvrdili akcioni plan njihovog otklanjanja i već preduzeli i sproveli niz određenih konkretnih mjera i aktivnosti. O tome smo obavijestili i javnost i nadležne ograne i institucije.