Ministarstvo želi da postigne dvije suštinske stvari u zdravstvu da vrati dignitet zdravstvenih radnika i da vrati povjerenje stanovništva u zdravstveni sistem.
Rekao je ovo Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, u intervjuu za `Nezavisne`, dodajući da će na taj način biti značajno smanjene potrebe pacijenata da tražeći adekvatnu zdravstvenu njegu idu van granica RS.
NN: Šta je Ministarstvo uradilo i šta će činiti kako bi ostvarilo suštinske ciljeve, odnosno vratilo dignitet zdravstvenim radnicima i povjerenje stanovništva?
ŠKRBIĆ: Da bismo vratili dignitet doktorima moramo da obezbijedimo za njih najviše standarde. Pružanje najviših standarda podrazumijeva da prvo morate stvoriti osnovne preduslove da bi radnici mogli da pruže najvišu uslugu. Preduslovi podrazumijevaju da morate izgraditi, dograditi, preduprijediti uslove u kojima rade, odnosno da ambulante renoviramo, da ih opremimo najsavremenijim sadržajima, da počnemo s rekonstrukcijom bolnica. Svaki dan imamo neku vrstu rekonstrukcije. U toku je priprema za rekonstrukciju Kliničkog centra Banjaluka, priprema za izgradnju bolnice u Bijeljini, priprema projektne dokumentacije za rekonstrukciju bolnice u Kasindolu, te rekonstrukcija i adaptacija bolnice u Trebinju. Pri kraju je rekonstrukcija bolnice u Zvorniku, te adaptacija bolnica u Doboju i Prijedoru.
NN: Za pružanje kvalitetne usluge pacijentima neophodni su i savremeni aparati i uređaji, odnosno medicinska oprema. Da li naše zdravstvene ustanove raspolažu potrebnom opremom?
ŠKRBIĆ: Implementirali smo prokjekat `korejski kredit`, preko kojeg smo, tako što smo iskoristili 8.500.000 dolara, nabavili vrhunsku opremu najjačih proizvođača medicinske opreme u svijetu. Nabavili smo opremu za radio dijagnostiku, tako da su nove CT aparate, pored Banjaluke koja je već imala CT aparat, dobili Prijedor, Doboj i Bijeljina. Nabavili smo 36 najsavremenijih ultrazvučnih aparata, koji su smješteni uglavnom u KC Banjaluka, zatim u Doboju i Prijedoru. U Kasindolu smo u infrastrukturu uložili blizu 1.200.000 KM. Uspjeli smo da sve direktore okupimo u edukaciji zdravstvenog menadžmenta da nauče kako da upravljaju bolnicama. Direktori su počeli da razmjenjuju iskustva i opremu. KC Banjaluka je imao u podrumima ogromne količine neiskorištene opreme i sredstava, sve smo to dali - dva šlepera opreme su otišla u Trebinje.
Odlukom Vlade RS 1.800.000 KM izdvojili smo za nabavku najurgentnije opreme koja je potrebna KC Banjaluka. Nabavljeni su značajni anesteziološki aparati, te oprema za vještačku oplodnju, kako bismo radili i podržali natalitetnu politiku. Potpuno smo opremili Infektivnu kliniku u Banjaluci.
NN: Planirano je otvaranje i nekoliko novih centara i odjeljenja?
ŠKRBIĆ: U roku od sedam do 15 dana očekujemo da će u slopu `korejskog programa` biti završena instalacija opreme za invazivnu kardiologiju. Prvi put će RS dobiti invazivnu kardiologiju. Već šest mjeseci trojica naših doktora su na edukaciji u Beogradu i Novom Sadu. Potpisali smo ugovore za četiri nova centra za hemodijalizu. Za nekoliko dana će početi izgradnja centra u Laktašima, a dokumentacija se sprema i za ostale centre u Doboju, Šamcu i Zvorniku. Pripremamo dokumentaciju za izgradnju i početak radova za izgradnju najsavremenijeg centra za radio terapiju na Paprikovcu. Planiramo raditi i centar za dojku pri KC Banjaluka kako bi žene na jednom mjestu mogle da urade sve pretrage.
Značajne investicije smo radili u dijelu rehabilitacije i ortopedske hirurgije. Kompletan Zavod `Zotović` je rekonstruisan i renoviran. To je ustanova koja će prva krenuti sa prodajom svojih usluga van teritorije RS. Njihov lokalitet za rehabilitaciju Slatina je značajno adaptiran. Tamo će se na njihov zahtjev i uz saglasnost Ministarstva graditi savremena ortopedija.
NN: U Kliničkom centru Banjaluka nedavno je počeo s radom Centar za moždani udar. Koliko je do sada pacijenata izliječeno?
ŠKRBIĆ: Do sada je uspješno izliječeno šest pacijenata. Neurološka klinika je postala klinika broj jedan u BiH. Centar za moždani udar je prvi te vrste u BiH.
NN: Banjaluka je postala eksplantacioni centar, može li se očekivati da uskoro postane i transplantacioni centar?
ŠKRBIĆ: Mi namjeravamo da krenemo sa transplantacijskom medicinom. Već smo uradili neke aktivnosti na razvijanju donorske mreže. Razvijajući donorsku mrežu paralelno želimo da osposobimo i naše hirurge da tehnički to mogu odrađivati. Tehnički nije teško napraviti transplantaciju. Potrebna je pripremiti pacijenta i uskladiti da li će organ koji neko donira biti kompatibilan s tkivom i organom organizma koji će to primiti. Taj segment molekularne biologije, imunologije, treba dodatno razvijati, kao preduslov da se počnemo baviti transplantacijama.